Svijet

Na današnji dan počela ruska invazija na Ukrajinu

U noći s 23. na 24. februar 2022. godine predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je vanredno obraćanje naciji koje je započeo pomalo dosadnim lekcijama iz historije koje su se odnosile na vjekovne težnje Rusa za životom pod jednom zastavom u jednoj državi.

FOTO: EPA-EFE/MIKHAEL KLIMENTYEV / SPUTNIK / KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT
FOTO: EPA-EFE/MIKHAEL KLIMENTYEV / SPUTNIK / KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT

Kako je govor odmicao, tako su i teme o kojima je govorio ruski predsjednik sa globalnog nivoa i odnosa sa Zapadom prešle na regionalni nivo i konkretne odnose sa Ukrajinom. Pri kraju govora, dalo se naslutiti kako govor nikako ne ide u smjeru pomirenja ili blaže retorike. Rečenica koja se pamti do danas uslijedila je vrlo brzo.

“U tom kontekstu, u skladu sa članom 51. (Poglavlje VII) Povelje UN-a, uz dozvolu Vijeća Ruske Federacije, i u izvršavanju ugovora o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći sa Donjeckom Narodnom Republikom i Luganskom Narodnom Republikom, koje je ratificirala Savezna skupština, donijeli smo odluku o izvođenju specijalne vojne operacije”, rekao je Putin oko četiri sata ujutro.

Predviđao se pad Kijeva za 72 sati, ali su ruske trupe polomile zube na snažnom ukrajinskom otporu. Napadom na susjednu zemlju Vladimir Putin ujedinio je Zapad koji je odlučno, kao nikad dosad, stao uz Ukrajinu.

Sankcije za Rusiju

Moskvi su uvedene sankcije, a u Kijev je stigalo naoružanje sa svih strana. Rusi su silovito napali na Harkov i Mariupolj. U narednom mjesecu su uspjeli zauzeti Izjum i Sumi, a u Buči je načinjen genocid.

Nešto više od mjesec rata bilo je potrebno ruskoj vojsci da zauzme Mariupolj. Rusi su bilježili gubitke, ali je uprkos objavama iz Kijeva bilo i velikog ruskog napretka na terenu.

Onda je u septembru Ukrajina krenula u kontraofanzivu. Oslobođen je Liman, a Rusi su se povukli i iz Hersona.

Posjeta Bidena

Uoči godišnjice agresije na Ukrajinu u Kijevu je boravio američki predsjednik Joe Biden koji je održao govor u kojem je sumirao iskušenje pred kojim se svijet našao.

– Da, zauzeli bismo se za suverenitet. I jesmo. Da, zauzeli bismo se za pravo ljudi da žive bez agresije. I jesmo. I zauzeli bismo se za demokratiju. I jesmo. A jučer sam imao čast stajati s predsjednikom Zelenskim u Kijevu kako bih izjavio da ćemo se nastaviti zalagati za iste stvari bez obzira na sve – poručio je Biden.

Iz UN-a su do sredine februara registrovali 7,199 civilnih žrtava ruske invazije. Naveli su i da bi stvarni broj mogao biti mnogo veći. Kada je riječ o samim sukobima oružanih snaga dviju zemalja, procjenjuje se da je stradalo oko 200 hiljada vojnika, po 100 hiljada na obje strane.