Svijet

Ako nastavi ovako, rat u Ukrajini će uskoro Putina stajati milijardnu dolara dnevno

Sjedinjene Američke Države od početka godine izdvojile su više od 18,5 milijardi dolara za Ukrajinu, odnosno približno 17,9 milijardi dolara otkako je Rusija počela sa agresijom na Ukrajinu 24. februara.

FOTO: EPA-EFE/SERGEJ BOBYLEV / KREMLIN POOL / SPUTNIK
FOTO: EPA-EFE/SERGEJ BOBYLEV / KREMLIN POOL / SPUTNIK

Ovo je do sada najskuplji rat na tlu Evrope još od 1945, na kojeg bi Rusija mogla uskoro trošiti nevjerovatnih 1 milijardu dolara dnevno- smatraju analitičari.

Štaviše, rat bi globalnu ekonomiju mogao koštati 2,8 biliona dolara, što je u ovom trenutku cifra od kojeg će se mnogi godinama oporavljati.

Prije nego li potroši resurse, Moskvi se predviđa još dvije godine sukoba u Ukrajini

Rusija je pokušala prikriti troškove rata, iako su neki analitičari sugerirali da Moskva sebi može priuštiti još najmanje dvije godine sukoba u Ukrajini prije nego što jednostavno iscrpi resurse. Nacrt planirane potrošnje Rusije za 2023. pokazuje da je četvrtina njenog proračuna namijenjena za “nepoznatu upotrebu”, što bi prema izvještaju Bloomberga moglo biti pokušaj prikrivanja troškova rata. Tačnije, iznos za “nepoznatu upotrebu” iznosi oko 112 milijardi dolara, a Kremlj je prestao objavljivati ​​bilo kakve ekonomske detalje o tome gdje troši svoj novac.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin mogao bi imati finansija sredstva za vođenje rata još dvije godine zahvaljujući skoku cijena nafte. Taj neočekivani prihod omogućio je Putinu da ojača svoj položaj u zemlji i dramatično poveća vojne troškove.

S druge strane, Putin nije uspio ulagati u domaću infrastrukturu – a ruske autoceste, mostovi, željeznice i zračne luke se raspadaju. Štaviše, prema nedavnom izvještaju američkog istraživačkog instituta Wilson Centera, Putin je “nacionalnu odbranu” učinio glavnom stavkom u ruskom proračunu. Davanja za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, infrastrukturu i socijalna davanja su srezana.

Hoće li Kremlj imati dovoljno ljudstva i opreme

Iako bi Rusija možda mogla još neko vrijeme plaćati rat – po daljnju cijenu svoje infrastrukture i obrazovanja- pitanje je hoće li Kremlj imati ljudstva i opreme. Prijeti im opasna nestašica tenkova, no još je gora situacija s puškama. AK-47, predstavljen 1959. godine, nekada glavno malokalibarsko oružje sovjetske vojske, zamijenjen je s AK 74.

No, osim što je preciznija i lakša, nova puška je namijenjena za streljivo od 5,45 milimetara, dok AK 74 ispaljuje streljivo od 7,62 milimetara. Iako ruska vojska još uvijek koristi oba kalibra, to znači da će pješadija morati biti opremljena s dvije različite vrste metaka – što uzrokuje logističke glavobolje.

Čak i s najboljom vojnom opremom, vojska je uspješna samo ako su njeni vojnici voljni nastaviti borbu. Moral vojnika je sve niži, a Putin malo toga može učiniti da riješi to pitanje.

Na kraju, postavlja se ključno pitanje, može li Ukrajina izdržati toliko dugo dok ne počne Putinov kolaps.