Unatoč kaznenim mjerama Zapada, Kremlj nastavlja zgrtati milijarde prihoda od nafte i plina, što je pomoglo porastu rublja koji je postao svjetska valuta s najboljim rezultatima ove godine. Ali to ne znači da je baš sve u redu s ruskim gospodarstvom.
Kako piše magazin Fortune, zapadne sankcije i veliki korporativni egzodus koji se događa još od 24. februara kada je započela ukrajinska kriza, opustošili su rusko gospodarstvo, a njegovi izgledi za budućnost još su mračniji, ako je suditi prema novom izvješću istraživača i ekonomista sa Sveučilišta Yale predvođenih profesorom i višim prodekanom Jeffreyjem Sonnenfeldom.
Sada je postalo jasno da su “financije Kremlja u mnogo, mnogo težem škripcu nego što se to uobičajeno shvaćalo” i da velika “povlačenja poslovanja i sankcije katastrofalno osakaćuju rusko gospodarstvo”, tvrde istraživači.
Osjetno pogoršanje
Od 4. avgusta više od 1000 tvrtki, uključujući velike američke igrače poput Nikea, IBM-a i Bain consultinga, ograničilo je svoje poslovanje u Rusiji. Iako su neke tvrtke ostale, masovni korporativni egzodus predstavlja 40% ruskog BDP-a i poništava 30 godina vrijednih stranih ulaganja, izvještava Yale.
Tako se međunarodno povlačenje pretvara u još veću krizu za tu zemlju – dolazi do kolapsa inozemnog uvoza i ulaganja.
Osim toga, Rusija je zapala u tehnološku krizu kao rezultat njezine izolacije od globalne ekonomije.
Domaće gospodarstvo uvelike se oslanja na uvoz u različitim industrijama… uz nekoliko iznimaka”, tvrdi istraživanje. Zapadne kontrole izvoza uvelike su zaustavile protok uvezene tehnologije, od pametnih telefona do podatkovnih servera i mrežne opreme, opterećujući tako njihovu tehnološku industriju. Najvećoj internetskoj tvrtki u Rusiji, Yandexu – koja je ruska verzija Googlea – nedostaju poluvodički čipovi potrebni za njihove servere. U isto vrijeme, ruska ‘domaća proizvodnja potpuno je stala – bez mogućnosti da nadomjesti izgubljene poslove, proizvode i talente”, navodi istraživanje s Yalea. Ruski proizvođači tako ne mogu popuniti praznine nastale kolapsom zapadnog uvoza. Primjerice, ruski telekom sektor sada se nada da će se moći osloniti na Kinu, Indiju i Izrael vezano uz isporuku 5G opreme.
U sedmicama nakon invazije na Ukrajinu, Kremlj je uglavnom uspijevao spriječiti ‘financijsku krizu punog razmjera‘, zahvaljujući brzim i oštrim mjerama, poput ograničavanja kretanja novca iz zemlje i nametanja hitnog povećanja kamatnih stopa od 20%, smatra Laura Solanko, viša savjetnica na Institutu finske banke za gospodarstva u nastajanju u tranziciji. Rubalj se čak oporavio od najniže razine na kojoj je bio u martu, kada je njegova vrijednost bila procijenjena na manje od jednog američkog centa, piše Jutarnji.