Otkako je Rusija prošle godine poslala svoje trupe u Ukrajinu, interne prognoze su predviđale da će ruska ekonomija doživjeti pad za više od 10 posto u 2022. godini, što bi nadmašilo pad zabilježen nakon raspada Sovjetskog Saveza i tokom finansijske krize 1998. godine. Međutim, prva procjena ruske statističke agencije Rosstat pokazuje skromniji pad od 2,1 posto prošle godine.
Predsjednik Vladimir Putin ovaj je pad ekonomije pripisao sankcijama koje je Zapad nametnuo Rusiji zbog invazije u Ukrajini, ali istovremeno je istaknuo da su se ruska ekonomija i sistem upravljanja pokazali mnogo jačim nego što je Zapad pretpostavljao. Njihova računica se nije ostvarila – rekao je Putin u govoru ruskoj političkoj, vojnoj i poslovnoj eliti ove sedmice, prenosi Reuters.
Iako su sankcije uveliko pogodile rusku ekonomiju, visoke cijene izvoza energije pomogle su ublažiti njihov uticaj, a ruska vlada je uspjela održati kontrolu nad kapitalom što je dovelo do jačanja rublje na sedmogodišnji maksimum. Također, pad uvoza doveo je do rekordnog suficita tekućeg računa.
Moskva nastoji pronaći nova tržišta u Aziji za svoj izvoz nafte i plina, koje su žila kucavica ruske privrede, a istovremeno održava snabdijevanje robom široke potrošnje kroz sivu šemu uvoza. Međutim, Rusija sve više izbjegava zapadna tržišta koja su pomogla da se podstakne njen postsovjetski rast i okreće se ka unutra.
Putin je također istaknuo da je “dedolarizacija” dovela do toga da rublja udvostruči svoj udio u međunarodnim obračunima Rusije, što znači da su ruske banke počele tražiti domaća sredstva za oživljavanje profita.
Iako je Putin poručio poslovnim elitama da investiraju u Rusiju, rekavši da obični Rusi ne osjećaju simpatije prema njihovim izgubljenim jahtama i vilama, neki analitičari upozoravaju da bi se ekonomska situacija u Rusiji mogla pogoršati u budućnosti zbog nedostatka strukturnih reformi i raznolikosti ekonomije.