Osim Ukrajine, koja je pod napadom Rusije, posljedice poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina i objavu napada osjetio je čitav svijet.
Prema podacima Ureda Visoke povjerenice Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) u ruskom napadu poginulo je 5.587 civila, a još 7.890 ih je povrijeđeno, dok se strahuje da bi taj broj mogao biti znatno viši.
Kako je objavio načelnik glavnog ukrajinskog štaba Valerij Zalužnji u ratu je do sada poginulo oko 9.000 ukrajinskih vojnika, dok Rusija nije objavila svoje gubitke. Američke obavještajne službe navode kako je do sada stradalo 15.000 ruskih vojnika.
Posljedica rata je i raseljenost, a čak trećina stanovnika Ukrajine je bilo primorano napustiti svoje domove. Prema podacima UNHCR-a, u Evropi je trenutno oko 6.6 miliona registriranih izbjeglica iz Ukrajine.
Prema procjenama Reutersa, Ukrajina je, osim ljudskih žrtava, izgubila i oko 22 posto teritorija od ruske aneksije Krima 2014. godine. Ostala je bez velikog dijela obale, privreda joj je osakaćena, a neki gradovi pretvoreni su u pustoš ruskim granatiranjem.
Ukrajinska ekonomija smanjit će se 2022. za 45 posto, po procjenama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) – naveo je Reuters, prenosi Hina.
Rat je koštao i Rusiju. Nije poznato koliko je na gubitku Rusija naročito nakon strogih sankcija Zapada, koji su priredili najveći šok za rusku ekonomiju od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Uz sankcije, tu su i vojni troškovi, koji su državna tajna u Rusiji.
Ruski napad na Ukrajinu i sankcije nametnute Rusiji zbog toga dovele su do velikog povećanja cijena gnojiva, pšenice, metala i energije, što je dovelo do prehrambene krize i inflatornog vala koji potresa globalnu ekonomiju.
Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, pšenice, dušičnih gnojiva i paladija, te drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije. Nakon sankcija Zapada, ali i pokušaja da se smanji ovisnost o Rusiji, Moskva je zavrnula dotok plina putem plinovoda “Sjeverni tok 1”, pa su znatno skočile cijene plina, a međunarodne cijene nafte dostigle su najvišu razinu od 2008. godine.
Potpuni prekid isporuke plina izazvao bi recesiju u eurozoni, što bi jako pogodilo Njemačku i Italiju, po Goldman Sachsu.
Međunarodni monetarni fond sada prognozira da će svjetska ekonomija rasti 3,2 posto ove godine, u odnosu prema 6,1 posto prošle. To je bitno manje od njegove prognoze u aprilu od 3,6 posto, prognoze u januaru od 4,4 posto i prognoze u oktobru od 4,9 posto.
Po „vjerovatnom” alternativnom scenariju koji uključuje potpunu obustavu isporuka ruskog plina Evropi do kraja godine i daljnji pad izvoza ruske nafte od 30 posto, MMF smatra da će globalni rast usporiti na 2,6 posto 2022. i dva posto 2023. te da iduće godine rasta u Evropi i SAD-u iduće godine gotovo da i neće biti.