Mi još nismo ništa ozbiljno počeli u Ukrajini, rekao je nedavno Vladimir Putin, iako je rat već ušao debelo u peti mjesec trajanja. Sada kad je na bojnom polju u Donbasu nastupila tzv. operativna pauza ili, jednostavnije rečeno, svojevrsno taktičko usporavanje borbi, prorežimski ruski mediji najavljuju da je to priprema za “završni udarac”, ma što to značilo, i da će ruska vojska nakon toga “početi ratovati punom snagom”, piše “Jutarnji list”.
Putinova je izjava “političke naravi”, piše ruska redakcija BBC-ja, no svakako je treba uzeti ozbiljno, ali i razmotriti što znači “ratovati punom snagom” i ima li Rusija snage za to. Kremlj i dalje inzistira na tome da se “specijalna operacija” odvija prema planu. Iako je trenutno nakon neuspjeha na pravcima prema Kijevu, Harkivu i Odesi ruska vojska koncentrirana na zauzimanje Donbasa, odnosno teritorija fantomskih paradržavnih tvorevina Luhansk i Doneck, prema onome što govore Putin i njegovo okruženje – oni ne odustaju od prvobitnog cilja: zauzimanja cijele Ukrajine ili, tačnije rečeno, podčinjavanja Ukrajine Rusiji i instaliranja kolaboracionističkog proruskog režima u Kijevu.
No, i ruski i zapadni analitičari sada proučavaju “pauzu” i postavljaju pitanje ima li Rusija doista sape za furioznu ofanzivu i hoće li Ukrajinci krenuti u protivnapad, pogotovo na južnom bojištu oko ključnog grada Hersona. Govori se o čak miliona vojnika koji bi trebali sudjelovati u toj operaciji.
RIA novosti uvjerena je u rusko napredovanje te da će Kijev i Zapad morati pristati na pregovore i ruske uslove ne samo zbog jačanja “ruskog oružja”, nego zbog sve kritičnije situacije s nestašicom energenata u Europi što, prema navodima ruskih medija, može izazvati kolaps tamošnjih ekonomija.
Tokom cijelog rata Kremlj igra na kartu europskog straha od hladne zime. Rat je, piše BBC, prešao iz pokušaja blitzkriega, odnosno brze i trijumfalne pobjede u tzv. rat iscrpljivanja u kojem nema jedinstvenog vojnog cilja. Kako je za BBC rekao Rob Lee iz washingtonskog Instituta za međunarodne odnose, niti jedna od strana u ovom trenutku nije zainteresirana za pregovore i sve dok jedna od zaraćenih strana bude smatrala da ima prednost, rat će trajati.
Taktika iscrpljivanja
Vojni analitičari smatraju da bi nakon “taktičke pauze” rat mogao krenuti u dva smjera: prvi, malo vjerojatni, da se ostvare Putinove prijetnje i ponovno pokuša s blitzkriegom, a drugi je taktika iscrpljivanja. Za prvu “ideju”, piše ruska redakcija BBC-ja, prema dosadašnjem iskustvu rata Rusi nemaju snage jer bi trebali imati značajnu prednost u ljudstvu i naoružanju te sređenu logistiku, koja se dosad nije pokazala jačom stranom ruske vojske.
Osim toga, Ukrajina je pokazala da je njena vojska sve iskusnija i spremnija na moguće protivnapade, a zahvaljujući obavještajnim podacima i snimkama iz svemira koje dobivaju od zapadnih saveznika, mogu imati podatke o lokacijama i koncentraciji ruskih snaga.
Pogotovo je to riskantno nakon što su Ukrajinci dobili nove dalekometne rakete i precizno naoružanje od Zapada, pa sada mnogu gađati ciljeve na udaljenosti većoj od 50 kilometara. I druga varijanta je – iscrpljivanje.
Logika takvog ratovanja je pokušaj da se unište ili smanje resursi protivnika, oslabi njihova ekonomija i armija te da dođe do “zamora” od rata i kod domaćeg stanovništva i kod saveznika. Takva taktika ne isključuje jasne vojne ciljeve i zadaće, ali oni su manje ambiciozni i ide se po onoj “polako, ima vremena”. Niko više ne želi niti davati prognoze koliko bi to moglo trajati. Ukrajinska strana, pak, navodi da će rat trajati najmanje do kraja 2022. godine, piše “Jutarnji list”.