Svijet

PUTINOVA NAJGORA NOĆNA MORA ‘Moskva ima Ahilovu petu. To je nešto od čega oni zaista strahuju‘

Zabrana ulaska ruskim turistima na schengensko područje Ahilova je peta Moskve, rekla je u petak estonska premijerka Kaja Kallas, dan nakon što je njezina zemlja zabranila ulazak Rusima.

FOTO: 
ALEXEY MAISHEV/EPA
FOTO: ALEXEY MAISHEV/EPA

Oštra reakcija pripadnika ruske elite na pozive unutar Europske unije na zabranu ulaska ruskim državljanima pokazuje da bi to bila učinkovita sankcija, rekla je Kallas u petak za estonski radio.

Vlada u Tallinnu u četvrtak je odlučila da ruski državljani od 18. avgusta više ne mogu ući u Estoniju s vizama za schengen. Zabrana se odnosi samo na vize koje je izdao Tallinn, no ne i druge članice područja slobode kretanja.

„Morate razumjeti da samo 10 posto ruske populacije putuje u inozemstvo, a upravo su ti stanovnici, većinom iz Moskve i Sankt Peterburga, oni čije mišljenje vrijedi“, kazala je estonska premijerka.

Kao dokaz je navela osobni napad na nju bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva.

„To pokazuje da je riječ o Ahilovoj peti. To je nešto od čega oni doista strahuju, što znači da je učinkovito“, naglasila je Kallas.

U raspravi o izdavanju viza za schengen Rusima Kallas je istaknula nepravednu podjelu tereta.

„Evropa je zabranila zračni promet iz Rusije u Evropu. To znači da oni mogu doći u Evropu samo kroz tri države – Finsku, Estoniju i Latviju. Stoga nije baš pravedno da druge članica schengena izdaju vize, a mi smo oni koji nose sav teret“, rekla je.

Prijedlog da zapadne zemlje zabrane ulazak ruskim državljanima prvi je iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a uskoro su mu se u tom pozivu pridružile Kallas i finska premijerka Sanna Marin.

„Posjet Evropi je privilegij, a ne pravo“, naglasila je estonska čelnica u pozivu na zabranu, dodavši kako je vrijeme „da turizam iz Rusije prestane“.

Marin je pak rekla da „nije ispravno da, dok Rusija vodi agresivan i brutalan rat u Europi Rusi žive normalan život i putuju okolo kao turisti“.

Predložena zabrana ne bi se odnosila na poslovne kontakte, zaposlene, studente i humanitarne kontakte, a ostao bi otvoren kanal i za Ruse koji traže politički azil u EU-u.

Kritičari prijedloga ističu da posljednja skupina upravo najviše koristi „turističke razloge“ za bijeg iz Rusije, prenosi Slobodna Dalmacija.