Bolesti mozga su raznolike i, nažalost, prilično učestale, a mogu imati značajan utjecaj na smanjenje kvalitete života oboljelih, ali i njihovih porodica. Zato, dobro je znati šta sve možemo učiniti kako bismo čim duže održali zdravlje svog mozga te tako smanjili rizik za pojavu ovih bolesti.
Savjeti za zdravlje mozga
1. Izlaganje mentalnoj stimulaciji
Mozak je nalik mišiću – kontinuirano mora biti u upotrebi kako bi ostao u formi i uspješno obavljao svoje funkcije. Vježbe za mozak koje predstavljaju odličnu mentalnu stimulaciju uključuju aktivnosti poput čitanja, ispunjavanja križaljki, rješavanja sudokua ili slaganja puzzli. S druge strane, gledanje TV-a je pasivna aktivnost koja ne pridonosi značajno aktivnosti mozga. Zato čitajte knjige i rješavajte enigmatiku, a sjedenje pred televizorom svedite na minimum.
2. Kvalitetan san
San je podjednako važan za preživljavanje kao hrana i voda, a igra i ogromnu ulogu u zdravlju mozga jer, među ostalim, utječe i na održavanje učinkovite komunikacije između neurona.4 Iz tog razloga pokušajte spavati sedam do devet sati svaku večer. Ako imate problema sa snom, obratite se svom liječniku jer je dobar san jedan od ključnih faktora za zdravlje mozga i cijelog organizma.
3. Redovito kretanje i vježbanje
Istraživanja pokazuju kako fizički aktivne osobe imaju manji rizik za smanjenje mentalnih funkcija i razvoj Alzheimerove bolesti, a razlog tome je pojačana prokrvljenost mozga uslijed fizičke aktivnosti. Također, broj neuronskih poveznica prirodno se smanjuje kako starimo, a redovita tjelovježba pridonosi usporavanju te pojave. Za optimalno zdravlje organizma i mozga preporučuje se 30 do 60 minuta umjerene tjelovježbe dnevno, što može uključivati preferiranu tjelesnu aktivnost koja će blago povećati brzinu otkucaja srca, piše Synlab.hr.
4. Društvene aktivnosti
Ne zanemarujte važnost redovnih društvenih aktivnosti, posebice ako živite sami. Interakcija s drugim ljudima pomaže u smanjenju depresije i stresa, koji mogu pridonijeti problemima s pamćenjem. Istraživanja povezuju društvenu izolaciju s atrofijom mozga, pa bi redovito druženje moglo imati pozitivan učinak na zdravlje ovog organa. Redovito izdvajajte vrijeme za druženje i interakciju s drugim ljudima, bez obzira radilo se o kavi s prijateljem, porodičnom druženju ili nečem drugom.
5. Zdrava prehrana
Zadnji, ali ne i najmanje važan savjet odnosi se na prehranu koja također igra važnu ulogu u održavanju zdravlja mozga. Mediteranska prehrana koja uključuje veće količine voća, povrća, ribe i bjelančevina biljnog podrijetla, orašastih plodova, maslinovog ulja i drugih nezasićenih masti pokazala se kao vrlo povoljna za zdravlje mozga i smanjenje rizika od pojave Alzheimerove bolesti.
Sadržaj iz ovog teksta informativne je prirode i nije zamjena za konsultacije i savjete doktora.