Nijednom normalnom Bošnjaku, Bosancu niti Hercegovcu ni u najgoroj noćnoj mori ne može, ne smije i ne bi trebala pasti napamet želja za raspadom vlastite domovine. Kako se onda Bošnjakom može smatrati neko ko, kršeći Ustav, kao najviši pravni akt, zemlju u kojoj je rođen naziva državnom zajednicom?
Ovom ćemo se prilikom koristiti već ustaljenim vokabularom lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, u raji poznatiji kao šampion evropskih integracija i gospon legitimni. Inače dobrog prijatelja, a još boljeg dugogodišnjeg koalicionog partnera šefa SNSD-a i aktuelnog predsjednika RS-a Milorada Dodika. Čović godinama za Željka Komšića tvrdi da je nelegitimni član Predsjedništva BiH, iako je lider DF-a na tu poziciju prošlog oktobra drugi put uzastopno i četvrti put ukupno izabran po za sve građane važećem Izbornom zakonu BiH. Istom onom zakonu po kojem je i Čović 4 godine obnašao dužnost člana kolektivnog šefa države.
Čovićeve tvrdnje da je Komšić nelegitiman naišle su na plodno tlo i svesrdnu podršku Milorada Dodika, koji također veli da jedan narod drugom ne bi trebao birati predstavnike. Opravdano se postavlja pitanje zašto se onda tog istog principa ne drži i sam Dodik?
Podsjetimo da je Dodikov pulen, Denis Šulić godinama uzurpirao poziciju Bošnjaka u Kolegiju NSRS, na kojoj je u septembru 2019. godine zamijenio SDA-ovog Senada Bratića, koji je ni kriv ni dužan “sletio” s pozicije potpredsjednika entitetske skupštine, kao žrtva Dodikove odmazde prema njegovom šefu Bakiru Izetbegoviću. No, ni to nije izgleda bilo dovoljno pa bi s entitetskog nivoa Dodik da “navali” na bošnjačku poziciju i na državnom nivou. I to onu ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH. Kanio je to SNSD izvesti kandidaturom Denisa Šulića, no u Doboju se tome jučer očito usprotivila Osmorka, pa su i Dodik i Šulić ustuknuli.
Šulić je amaterski odglumio “žrtvu” statusom na svom Facebook profilu i fol zarad interesa Republike Srpske odustao od kandidature. U njegovom obrazloženju naročito bodu u oči dvije riječi, one sa kraja prvog pasusa ovog teksta – državna zajednica. Šulić kaže da odustaje od kandidature za ministra na nivou državne zajednice!? Pitanje za Šulića je – državna zajednica čega – ljudi, zemlje, vode, vazduha? Možda aludira na njemu itekako dragu “maticu” Srbiju koja je početkom ovog milenija državnu zajednicu tvorila zajedno sa susjednom Crnom Gorom. No, tu se radilo o državama, a ne entitetima, kantonima, općinama, mjesnim zajednicama.
“Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama”. Ovako glasi Član 1 Ustava Bosne i Hercegovine, te ne bi bilo zgorega da nam Šulić pojasni gdje je ovdje pročitao termin “državna zajednica”?
Sam po sebi na kraju se nameće zaključak da su Šulićeve izjave nastavak antidržavne politike Milorada Dodika nacrtane u Beogradu koje će u javnom prostoru imati prohodnost sve dok pravosudne institucije ne počnu raditi svoj posao i štititi ustavno-pravni ustroj, zakone i pravila u Bosni i Hercegovini. Pa bi onda i Dodik i Šulić i cijela bulumenta SNSD političara birala riječi kojima bi govorila o državi od koje primaju velike plate, uživaju razne beneficije, a sposobnost i znanje koje posjeduju im to ne bi moglo osigurati nigdje izvan Bosne i Hercegovine.