Magazin

Jedina tačna mjera kvasca za 1 kg brašna: Zapišite ovo jer više nikada nećete pogriješiti

Mjera kvasca za brašno presudna je za uspjeh tijesta. Zapamtite tačan odnos i zaboravite na sirovo, gnjecavo tijesto zauvijek.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH
Ilustracija

Tačna mjera kvasca za brašno jedina je razlika između savršeno vazdušnog hljeba i tijesta koje ostane tvrdo kao cigla. Većina domaćica mjeri sastojke „od oka“, pa tijesto često previše naraste i ukiseli ili uopšte ne krene.

Profesionalni pekari decenijama koriste jedno zlatno pravilo koje garantuje uspjeh. Zapišite ga u svoju svesku i više nikada nećete nagađati.

Koliko kvasca ide na 1 kg brašna

Za jedan kilogram brašna potrebno je 40 grama svježeg kvasca ili 14 grama suhog kvasca.

To je jedna kockica svježeg ili dvije kesice suhog. Ovaj odnos važi za klasično bijelo tijesto sa kvascem.

Zašto je pravilna doza kvasca presudna

Kvasac je živ organizam. Ako ga stavite previše, tijesto će prebrzo narasti, dobiti kiselkast ukus i pasti tokom pečenja.

Ako ga stavite premalo, tijesto će ostati tvrdo i nikada neće stići do prave teksture.

Pravilna količina kvasca za kilogram brašna daje stabilan rast i blagu, prijatnu aromu.

Svježi ili suvi: ista mjera, drugačiji pristup

Svježi kvasac uvijek je tri puta jači od suhog po težini. Zato 40 grama svježeg odgovara približno 14 grama suhog.

Svheži kvasac obavezno rastvorite u mlakoj tečnosti sa kašičicom šećera prije nego što ga dodate brašnu.

Suhi kvasac možete direktno umiješati u suhe sastojke, što štedi vrijeme.

Kada smanjiti mjeru kvasca za brašno

Ako tijesto ostavljate da raste preko noći u frižideru, prepolovite količinu.

Za tijesta sa puno masnoće (brioš, kifle), dodajte 10 grama više svježeg kvasca.

Za pizza tijesto dovoljno je 20 grama svježeg kvasca na kilogram brašna.

Ako koristite integralno brašno, povećajte dozu za petinu

Skriveni trik koji mijenja teksturu tijesta

Ovo je korak koji većina recepata preskače, a ključan je za uspjeh. Tečnost u kojoj rastvarate kvasac mora biti između 35 i 38 stepeni, ni stepen više.

Vrela voda ili mlijeko će ubiti kvasac i tijesto neće mrdnuti, dok će u hladnoj tečnosti raditi presporo, pa će hljeb ostati gnjecav.

Najbolji test je onaj starinski: umočite mali prst i treba da osjetite tek blagu toplotu, sličnu temperaturi tijela, piše Krstarica.