Stanje u politici je samo jedan od pokazatelja koliko se BiH još nalazi daleko od postizanja ravnopravnosti spolova. Nedovoljan je broj žena koje su na pozicijama u politici.
Izborni zakon BiH predviđa kvotu od najmanje 40 posto žena na kandidatskim listama, a Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH nalaže zastupljenost od najmanje 40 posto žena u državnim tijelima na svim nivoima vlasti u BiH. Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH (ZoRS BiH), člankom 24, utvrđuje obveze svih institucija vlasti da poduzimaju mjere za provedbu mjera propisanih ovim zakonom i GAP- om BiH.
Kako bi ispunile te obveze, državne institucije moraju razvijati i provoditi aktivne javne politike i strateške mjere usmjerene na uklanjanje nejednakosti i postizanje ravnopravnosti spolova u svim sferama života.I posljednji izbori, kao i svi drugi prije njih pokazali su da je učešće žena u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti daleko ispod zakonskog minimuma odnosno, ispod nivoa adekvatne zastupljenosti.U izabranim tijelima u BiH je trenutno u prosjeku svega oko 20 posto žena.
Žene su se izborile za pravo da biraju ali i da budu birane. Međutim, na rukovodećim pozicijama su i dalje uglavnom muškarci. Iako su žene više zastupljene u politici nego za vrijeme bivše Jugoslavije, ovdje i dalje većinom vladaju muškarci.
Svjetlih primjera kada je riječ o ženama na pozicijama u politici ima, iako je malo, značajan je pomak u odnosu na ranije godine. Neke od njih ćemo istaći u nastavku:
Željka Cvijanović je već godinama aktivna u politici. Vršila je dužnost premijera i predsjednika entiteta Republike Srpske, a trenutno je član Predsjedništva BiH. Tu je i Borjana Krišto, koja takođe godinama gradi političku karijeru. Bila je predsjednica Federacije BiH, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH a trenutno je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH. Benjamina Karić, gradonačelnica je Sarajeva i to je drugi put u historiji grada da je žena na ovoj poziciji, prva je bila Semiha Borovac, na funkciji je bila od 2005. do 2009. godine.
Mirjana Marinković-Lepić, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, iako je podnijela ostavku na ovu poziciju 2023. godine, još uvijek je na ovoj poziciji i sudjeluje na sastancima.U Parlamentu FBiH odluke donose 24 žene. Podaci iz 2020. govore da je u Parlamentu FBiH zastupljenost žena bila 27,6 posto, a u Narodnoj skupštini Republike Srpske 21,7 posto.
Na poziciji ministrica u Federaciji su samo četiri žene od 16 ministarstava:
Andrijana Katić, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija
Jasna Duraković, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
Sanja Vlaisavljević, Federalno ministarstvo kulture i sporta
Nasiha Pozder, Federalno ministarstvo okoliša i turizma
U entitetu RS na poziciji ministrica su:
Željka Stojičić, ministrica prosvjete i kulture
Zora Vidović, ministrica finansija
Senka Jujić, ministrica uprave i lokalne samouprave
Selma Čabrić, ministrica porodice, omladine i sporta
Na lokalnim izborima 2020. godine tek pet žena je bilo izabrano za načelnice/gradonačelnice, dok je 137 muškaraca na čelu opština i gradova u BiH. Žene vode Odžak, Drvar, Istočni Drvar, Jezero i Novo Goražde. Žena koja je u dva mandana načelnik Jezera je Snježana Ružičić a opština je za vrijeme njenog vođenja pokazala značajni napredak.
Zanimljiv je podatak da nijedna parlamentarna stranka u BiH nema ženu za predsjednicu. S druge strane, prema podacima Visokog sudskog u tužilačkog vijeća, pravdu u BiH većinom dijele žene, jer je čak 64 posto žena sudija, dok je 36 posto muškaraca.
“Visokoobrazovane žene u Bosni i Hercegovini dominiraju u djelatnostima obrazovanja, zdravstva i društvenih nauka. U strukturi zaposlenih u obrazovnim ustanovama tokom 2020. godine, u Bosni i Hercegovini je radilo oko 99 posto odgajateljica u predškolskim ustanovama. Međutim, idući prema višim nivoima obrazovanja spolna struktura nastavnog osoblja se mijenjala. Žene su bile zastupljenije u osnovnom i srednjem obrazovanju, dok su više od polovine nastavnika i saradnika u visokoškolskim ustanovama činili muškarci.
Doktorica je bilo 63 posto u odnosu na 37 posto doktora. U oblasti sudstva i tužilaštva, od ukupnog broja sudija i tužilaca, u 2020. godini bilo je 64 posto sutkinja (36 posto sudija) i 52 posto tužiteljica (48 posto tužitelja). Gdje su žene u privredi? Na osnovu spolne strukture upravnih odbora deset najviše rangiranih kompanija na berzi u BiH, u 2020. godini, upravljačku strukturu odabranih kompanija činilo je 17 posto žena i 83 posto muškaraca. Samo je jedna kompanija za predsjednicu imala ženu, dok su u ostalih devet kompanija predsjednici bili muškarci”, poručili su iz Agencije za statistiku BiH.
Stručnjaci i agencije koje se bave ravnopravnosti spolova su složni: žena treba biti više u politici i na važnim funkcijama kako bi došlo do prijeko potrebnih promjena. Istraživanja provedena u strankama otkrivaju da su žene manje podložne korupciji od muškaraca, ali i mijenjanju stranaka.
Možda na slijedećim izborima da svi malo više biramo žene za rukovodeće pozicije, pa konačno i dočekamo neke promjene…