Armenski premijer Nikol Pashinyan upozorio je u petak na rizik od novog rata s Azerbejdžanom, optuživši Baku za genocid u otcijepljenoj regiji Nagorno-Karabah naseljenoj Armencima.
Baku i Jerevan vodili su dva rata oko planinske enklave, a konačan mirovni sporazum se ne nazire. Pregovori pod posredovanjem Evropske unije, Sjedinjenih Država i zasebno Rusije donijeli su malo napretka.
“Sve dok mirovni sporazum nije potpisan i takav ugovor nije ratificiran u parlamentima dviju zemalja, naravno, novi rat s Azerbejdžanom je vrlo vjerovatan“, rekao je Pashinyan.
Zatvaranje granice je izazvalo zabrinutost zbog humanitarne krize u regiji, koja se suočava s nestašicom hrane, lijekova i opskrbe strujom.
Sve veći diplomatski angažman Evropske unije i Sjedinjenih Država na Kavkazu razljutio je tradicionalnu regionalnu moćnu Rusiju. Armenija se od raspada Sovjetskog Saveza oslanjala na vojnu i ekonomsku podršku Rusije.
Jerevan je optužio Moskvu, zaokupljeno u svom ratu protiv Ukrajine, da nije uspjela ispuniti svoju mirovnu ulogu u Karabahu prema sporazumu o prekidu vatre koji je nastao uz posredovanje Moskve 2020. godine.
Residents of Armenia protested in support of the residents of Artsakh. They blocked multiple streets in the center of the city.
Source: Miki Badalyan pic.twitter.com/YyTmWyDzZW
— The US Armenians (@TheUSArmenians) July 22, 2023
Poziv na pritisak na Baku
Budući da posljednja runda mirovnih pregovora 15. jula u Briselu nije donijela pomak, Pašijan je rekao da i Zapad i Rusija moraju pojačati pritisak na Baku da ukine blokadu Nagorno-Karabaha.
Sukobi na granici nastavili su se nakon što je prekid vatre uz posredovanje Rusije okončao šest sedmica borbi u jesen 2020.
Pašijan je rekao da su “teritorijalni integritet, suverenitet Armenije i prava i sigurnost Armenaca Nagorno-Karabaha” crvene linije Erevana u pregovorima s Bakuom.
Nagorno-Karabah je bio u fokusu desetljeća dugog sukoba između dviju zemalja, koje su vodile dva rata za kontrolu nad regijom 1990-ih i 2020. godine koji su odnijeli hiljade života na obje strane.
“Slučaj Armenije je težak jer interes Armenije u ovom procesu Azerbejdžan doživljava i tumači kao takozvano zadiranje u teritorijalni integritet Azerbejdžana”, rekao je Pashinyan.
Tokom pregovora uz posredovanje Zapada u maju, Jerevan je pristao priznati Nagorno-Karabah kao dio Azerbejdžana, ali je zahtijevao međunarodne mehanizme za zaštitu prava i sigurnosti etničkog armenskog stanovništva u regiji.
Baku insistira na tome da se takve garancije moraju dati na nacionalnom nivou, odbacujući svaki međunarodni format.