“Stanovnici Nagorno-Karabaha, bez obzira na etničku pripadnost, državljani su Azerbajdžana. Njihova prava jamči azerbajdžanska država”, kazao je Alijev na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj s turskim predsjednikom Erdoganom u Nahičevanu, predjelu smještenom između Armenije i Irana, koji je priključen Azerbajdžanu početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća, piše Index.hr.
Turski predsjednik smatra da je pobjeda Azerbajdžana u Karabahu prilika za regionalnu stabilnost i da je otvorila mogućnost za normalizaciju stanja u regiji. Erdogan je rekao i kako se nada da će Armenija poduzeti odgovarajuće poteze da bi iskoristila ovu priliku za postizanje stabilnosti i mira u regiji. Dodao je da uspjeh Azerbajdžana u operaciji u Karabahu predstavlja ponos za Tursku te je čestitao azerbajdžanskoj vojsci jer je pokazala osjetljivost prema civilima u regiji.
Istodobno je njemačka vlada vrlo zabrinuta zbog situacije u kojoj su se našli etnički Armenci u odcijepljenoj regiji Nagorno-Karabahu, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova.
Na redovitoj konferenciji za novinare glasnogovornik je rekao kako je na Azerbajdžanu, koji je prošli tjedan porazio separatističke snage u munjevitoj vojnoj operaciji, odgovornost da zaštiti etničke Armence u Karabahu, jednako kao i njihova ljudska prava.
Najmanje je 6650 ljudi prešlo danas do sredine dana iz Nagorno-Karabaha u Armeniju, navela je agencija Sputnik Armenia, pozivajući se na izbore iz armenske vlade. Armenci u Karabahu, teritoriju koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, bili su prisiljeni na prekid vatre prošli tjedan, nakon 24-satne vojne operacije mnogo brojnije azerbajdžanske vojske.
Vodstvo 120.000 Armenaca koji Karabah nazivaju domom reklo je Reutersu da ne žele živjeti u sastavu Azerbajdžana i da će otići u Armeniju jer se boje progona i etničkog čišćenja. Vodstvo je danas priopćilo da su nastale prometne gužve iz smjera Karabaha prema Armeniji i da će onima koji žele otići biti osigurano besplatno gorivo.