Može imati isti biohemijski sastav kao i životinjsko mlijeko, ali se stvara korištenjem nove biotehnologije poznate kao “precizna fermentacija” koja proizvodi biomasu uzgojenu iz ćelija.
Australijanski naučnik Milena Bojović, sa Univerzieta Mekvajer, navodi u autorskom tekstu za portal “Konverzacija” da više od 80 odsto svjetske populacije redovno konzumira mliječne proizvode.
Ali, sve su glasniji pozivi da se hrana životinjskog porijekla zamijeni nekom drugom.
Sintetičko mlijeko nudi proizvod bez brige konzumentu za emisije metana, a pazi i na dobrobit životinja.
“Moje nedavno istraživanje ispitalo je megatrendove u globalnom sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda. Mlijeko na biljnoj bazi i, potencijalno, sintetičko mlijeko, pokazalo se kao ključna promjena na tom tržištu”, ističe Bojovićeva.
Za razliku od sintetičkog mesa, koje se teško može uskladiti sa složenošću i teksturom životinjskog mesa, Bojovićeva napominje da se sintetičko mlijeko reklamira kao da ima isti okus, izgled i osjećaj kao i normalno mlijeko.
Sintetičko mlijeko već postoji.
U SAD, na primjer, firma “Perfekt dej” (Savršen dan) isporučuje proteine bez životinjskog porijekla napravljene od mikroflore, koji se zatim koriste za izradu sladoleda, proteinskog praha i mlijeka.
U Australiji, startap firma “Iden Brju” razvija sintetičko mlijeko u Veriberiju, u državi Viktoriji.
Sam proces proizvodnje sintetičkog mlijeka počinje sa kvascem i koristi “preciznu fermentaciju” za proizvodnju istih proteina koji se nalaze u kravljem mlijeku.
Ti proteini daju mlijeku mnoga od njegovih ključnih svojstava i doprinose kremastoj teksturi i sposobnosti pjenjenja.
Minerali, šećeri, masti i arome dodaju se proteinskoj bazi kako bi se dobio konačni proizvod – navodi Bojovićeva.
Australijska firma “Ol DŽi Fuds” prikupila je 25 miliona australijskih dolara da ubrza proizvodnju svog sintetičkog mlijeka.
U roku od sedam godina, ta kompanija želi da njeno sintetičko mlijeko bude jeftinije od kravljeg.
Ako industrija sintetičkog mlijeka ostvari cilj u cijelosti, potencijal za promjene u mliječnoj industriji je veliki.
“To bi moglo usmjeriti čovječanstvo dalje od tradicionalne stočarske poljoprivrede prema radikalno drugačijim sistemima prehrane”, navodi Bojovićeva.