“Učim njemački jer odlazim uskoro u Stuttgart”, kaže Arben za Hinu dok na mobitelu rješava zadatke za početnike. Nikada nije bio u Njemačkoj, ali čim su mu ponudili posao u struci nije se dvoumio. Njemačkoj i Švicarskoj nedostaje zdravstvenog osoblja pa će Arben dobiti ugovor na neodređeno vrijeme i nada se da će ostati trajno. “Nikada se neću vratiti”, govori. Arben je jedan od više od 50.000 Kosovara koji trenutno čekaju vizu za Njemačku, procjena je analitičara na Kosovu.
U Prizrenu, gradu na jugu zemlje, uređeno je šetalište uz rijeku čije obale povezuje stari kameni most. Nekoliko parova s djecom šeta tamo, a grupa stranih turista penje se uzbrdo prema zidinama lokalne utvrde. No kafići i restorani su prazni.
“Ljudi razmišljaju kako preživjeti”, kaže lokalni ekonomist koji je želio ostati neimenovan. “Cijene su odletjele u nebo od kada je počeo rat u Ukrajini”, dodaje. Neki mladi rade privremeno u kafićima i tvornicama dok ne dobiju vizu za inostranstvo.
“Uskoro više neće imati ko raditi u određenim zanimanjima”, upozorava ekonomist. Kaže da 65.000 Kosovara trenutno čeka radnu dozvolu za Njemačku. Kosovo je 2008. godine jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije, a sada i Albanci i Srbi odlaze iz zemlje s 1.8 miliona stanovnika tražeći posao u inostranstvu.
“Toliko je krvi proliveno, a na kraju niko neće ostati”, kaže rezignirano 37-godišnji Miroslav u selu sa srpskim stanovništvom. On se bavi evropskim programima razmjene mladih.
“Mladi imaju opravdane razloge za odlazak s Kosova jer političari uslijed nedostatka ideja za rješavanje ekonomskih problema i podizanja standarda koriste medijski prostor za prepucavanje i vraćanje u prošlost”, kaže. Kao razloge odlaska mladih navodi “niske plate u privatnom sektoru, loše uslove rada, rad bez ugovora, uskraćivanje godišnjeg odmora i lošu političku sigurnosnu situaciju”.
Prizren je samo jedno od mjesta gdje su zadnjih godina stizale donacije, pa je gradski vodovod financirala Njemačka a dječje igralište Švedska. Lokalni ekonomist, koji je radio na projektima financiranima iz inostranstva, žali se da su mnogi stranci nadležni za realizaciju projekata bili korumpirani.
“Mnogo novca su uzeli sebi za visoke plate i druge pogodnosti umjesto da je novac potrošen na ono za što je bio namijenjen”, kaže. Iz Prizrena, drugog po veličini grada, autobusi od 6 sati ujutro voze radnike na posao u glavni grad Prištinu. Ondje je ured ministra lokalne samouprave Elberta Krasniqija.
“Mi kao vlada, naravno, promatramo situaciju. Usmjeravamo politike prema budućnosti kako bismo mladima pružili dovoljno usluga ovdje”, kaže. “No i u Hrvatskoj sam vidio taj trend iseljavanja, u području Vukovara, od kuda ljudi također odlaze u Njemačku. To je normalan proces, ljudi traže bolje životne uslove”, dodaje.
Hrvatska je posljednja ušla u EU godine 2013., kada su se njenim stanovnicima otvorila vrata tržišta rada u bloku 27 država. U posljednjih deset godina ostala je bez oko 400.000 stanovnika, pokazao je popis stanovništva objavljen u januaru.
Miroslav kaže da je “sreća za Kosovo” što se njemačko veleposlanstvo suočava sa zastojem pri obradi zahtjeva za izdavanjem radnih viza. Tvrdi da se od oko 50.000 zahtjeva mjesečno obradi njih nekoliko stotina.
“Puno građana se liječi izvan Kosova zbog lošeg stanja u zdravstvu, pa možemo samo zamisliti situaciju za nekoliko godina ako se nastavi ovaj trend odlaska liječnika u Njemačku”, napominje. Veleposlanstvo Njemačke u Prištini na svojoj internetskoj stranici moli stanovnike da ne dolaze bez odobrenog termina.
“Trenutno je potražnja za terminima veća od kapaciteta odjela za vize tako da je period čekanja za određene vrste viza dug”, piše ondje. Veleposlanstvo nije odgovorilo koliko trenutno ima zahtjeva za radnom vizom te koliko ih mjesečno odobri.
Krasniqi je od Europske komisije zatražio prošli mjesec primanje Kosova u Strategiju EU za jadransko-jonski prostor (EUSAIR), forum putem kojeg deset zemalja koje izlaze na Jadransko i Jonsko more, ili se nalaze u njegovom zaleđu, mogu povlačiti novac iz EU fondova za zajedničke projekte.
Srbija, članica EUSAIR-a, blokira ulazak Kosova kao samostalne države u tu inicijativu, koja je inicijalni korak prema potencijalnom članstvu u EU jednog dana.
“Mnogi mladi bili bi sretni životom ovdje na Kosovu te ne bi odlazili kao što odlaze već dugi niz godina”, kaže Krasniqi. “Želimo ih uključiti u turizam i razne programe suradnje, pa da ne moraju tražiti posao u inostranstvu nego da ga pronađu ovdje”, dodaje.
Mladi žele bolje životne uslove na Kosovu čiju su neovisnost priznale 22 od 27 zemalja EU. Taulian, 18-godišnji student stomatologije, prošlo ljeto je bio na odmoru s prijateljima u Trogiru, Splitu i Dubrovniku, piše Index.
Upravo se vratio autobusom s fakulteta iz makedonskog grada Tetova u svoj rodni Prizren. “Ovdje nema puno prilika za mlade pa svi žele u Njemačku i Švicarsku”, kaže na autobuskoj stanici. “No ja ne želim ići raditi u inostranstvo. Želim ostati u domovini”, napominje.