Region

Kurti: Normalizacija odnosa Kosova i Srbije znači normalizaciju Srbije sa evropskim vrijednostima

Centar Atlantskog saveta u Evropi zajedno sa Centrom u Turskoj održao je konferenciju u Prištini na kojoj je objavljen izveštaj „Povratak na pravi put: Otključavanje evroatlantske i razvojne perspektive Kosova“.

FOTO: ANADOLIJA
FOTO: ANADOLIJA
Arhiv

Na konferenciji su učestvovali premijer Kosova Albin Kurti, predstavnica Atlantskog saveta Ebru Ozdemir, koja je i predsednica „Limak grupe”, poslanici Skupštine Kosova i predstavnici drugih institucija.

Premijer Kurti je u govoru pred prisutnima rekao da se u proleće 1999. godine ukupno 19 zemalja okupilo da bombarduje Srbiju i Miloševićev režim. Kurti je istakao da je Kosovo uspješna priča zahvaljujući intervenciji NATO-a i njegovim dostignućima, ali je dodao da se Srbija nije promijenila i da je i dalje sa mentalitetom iz 1999. godine.

„Srbija se nije promijenila, niti demokratizovala, stoga je potrebna normalizacija. Normalizacija Kosova i Srbije zahtijeva normalizaciju Srbije prema evropskim vrijednostima“, naglasio je Kurti.

Kurti je dodao da je Kosovo već podnelo zahtev za članstvo u EU, ali je, kako je naveo, prvi test da pet zemalja koje ne priznaju nezavisnost Kosova to urade.

Predsjednica „Limak grupe” Ozdemir je naglasila da su Atlantski savjet u Turske i Limak grupa niz godina zajedno radili na mnogim projektima. Ona je rekla da je budućnost Kosova svijetla, iako na njegovom putu postoje izazovi, te da vjeruje u potencijal kosovskih građana.

„Već 12 godina vodimo Međunarodni aerodrom Priština, a takođe i kompaniju KEDS i trudimo se da inspirišemo ljude, posebno mlade, kroz doprinos njihovom obrazovanju. Posvećeni smo doprinosu Kosovu, njegovoj ekonomiji i društvu“, naglasila je Ozdemir.

Ozdemir je rekla da predstavljeni izveštaj dolazi u ključnom trenutku za Kosovo kao mapa koja vodi Kosovo ka stabilnoj budućnosti, napretku i razvoju.

U izvještaju objavljenom na ovom događaju, čiji je autor politički analitičar Agon Maliqi, navedeno je da se Kosovo, uprkos svim izazovima sa kojima se suočava, pokazalo kao relativno uspješan slučaj izgradnje države uz podršku Zapada. U izveštaju se, između ostalog, ističe da će „budući uspeh Kosova zavisiti od toga da li njegove političke elite mogu da iskoriste mogućnosti novog geopolitičkog okruženja za rješavanje akutnog pitanja odnosa sa Srbijom”.

“Činjenica je da Kosovo gubi mnoge mogućnosti u smislu integracije u evroatlantske strukture, ekonomskog razvoja i unutrašnje političke stabilnosti zbog dugog spora sa Srbijom”, konstatuje se.

Takođe, u izvještaju se naglašava da je uspjeh Kosova isprepleten sa sudbinom Zapadnog Balkana u cjelini, gdje će se „plima podići ili spustiti za sve”.