Bili su u snažnoj opoziciji prema Katoličkoj crkvi i moćnim nacijama te vjere poput Talijana, Španjolaca, Portugalaca i Francuza, čija je moć u preuzimanju Amerike polako opadala od proglašenja neovisnosti. Ralph Epperson u studiji “Nevidljiva ruka” precizno opisuje utjecaj masonerije na stvaranje neovisnog SAD-a.
Možda se početak američke revolucije može pronaći u 1717. godini, kada su se 24. juna u Londonu četiri masonske lože ujedinile i stvorile “Veliku ložu Londona”.
Temeljno načelo novog slobodnog zidarstva, koje je do tada bilo uglavnom ceh (cehovsko udruženje) zidara, klesara i drugih graditelja, promijenjeno je ovim ujedinjenjem četiriju loža. Od ceha masonerija je prerasla u Crkvu, Novu religiju.
Nova masonerija nije namjeravala uništiti crkve, već ih je spremala zamijeniti, uz pomoć napretka ideja. Taj novi moral proširio se u Francusku 1725., a nekoliko godina kasnije (1730.) u Ameriku, gdje su 1731. (u Philadelphiji) i 1733. (u Bostonu) formirane slobodnozidarske lože. Jedan od poznatijih članova filadelfijske lože bio je Benjamin Franklin, koji joj se pridružio 1732. G. Franklin postao je veliki majstor (ekvivalent predsjedniku) lože 1734. godine. Iz ove lože u Philadelphiji potekla je inicijativa za povezivanje mnogih kolonija diljem Amerike u konfederaciju država.
Ova filadelfijska loža “St. John” 1731. “ušla je u vezu s Velikom ložom Londona, a vojvoda od Norfolka, njen veliki meštar, imenovao je velikog meštra za središnje kolonije. Zvao se Daniel Cox. Cox je bio prvi čovjek koji je javno predložio federaciju kolonija…” Među prvim slobodnim zidarima u Americi bili su: George Washington, Thomas Jefferson, John Hancock, Paul Rivery, Alexander Hamilton, John Marshall, James Madison i Ethan Allen. Svi su oni istaknuti američki domoljubi koji su sudjelovali u Američkoj revoluciji.
U novije vrijeme još najmanje dvanaest američkih predsjednika bili su masoni: Andrew Jackson, James K. Polk, James Buchanan, Andrew Johnson, James Garfield, William McKinley, Theodore Roosevelt, William Howard Taft, Warren G. Harding. Franklin Roosevelt, Harry Truman i Gerald Ford. Osim ovog izravnog utjecaja slobodnih zidara na američku revoluciju, postojao je i njihov neizravan utjecaj.
4. jula 1776. Kontinentalni kongres imenovao je Benjamina Franklina, Thomasa Jeffersona i Johna Adamsa da, kao „Odbor trojice”, pripreme dizajn za pečat Sjedinjenih Država. Dvojica (ako ne i treći) bili su slobodni zidari, a pečat koji su izradili, točnije njegova poleđina, sadrži masonsku simboliku i masonske tajne. Prema samim masonima: “Dizajn na poleđini pečata skriva ‘tajni red’ i ‘izgubljenu riječ’ drevnih slobodnih zidara. Motiv korištena je piramida, jer iu davna vremena, otkako masoni masoni potječu, kao i danas, misija je bila ista: provoditi Božju volju na Zemlji.
To djelo je nedovršeno; stoga ni piramida na pečatu nije završena. Svaki brat mora dati svoj dio, znajući da njegov rad nadzire i vodi Svevideće oko Božje” – piše Epperson.