Magazin

Ova biljka raste vam ispod nogu, ima više omega-3 od skoro svakog povrća u bašti

Biljka tušt vjerovatno raste u vašoj bašti baš sada, a vi je svakog ljeta čupate i bacate u smeće. Greška.

FOTO: DEPOSITPHOTOS/ORESTLIGETKA.UKR.NET
FOTO: DEPOSITPHOTOS/ORESTLIGETKA.UKR.NET

Ovaj niski, prizemni „korov“ sa sočnim listovima sadrži više omega-3 masnih kiselina nego skoro svako lisnato povrće koje kupujete u prodavnici. Latinski naziv mu je Portulaca oleracea, a kod nas ga zovu tušanj, tušac, ledena trava ili portulak.

Pročitajte još

Zašto je tušt zapravo ljekovita biljka, a ne obična trava

Tušt buja po vrtovima, uz rijeke, potoke i rubove šuma, potpuno samoniklo. Otporan je na sušu, vrućinu i mraz, a raste i na najlošijem zemljištu. Već poslije tri do četiri sedmice možete da ga berete. A evo i prave cake: što ga više berete, to se brže razrasta.

Ima blago slankast, osvježavajuće kiselkast ukus. Mladi sočni izdanci visine tri do pet centimetara su najukusniji dio. Ekstrakt sušenih listova i stabljika djeluje protivupalno i protiv bolova, a spolja se koristi protiv grčeva u mišićima.

Šta je tačno biljka tušt

Tušt je jestiva samonikla biljka debelih, sočnih listova i crvenkaste stabljike, koja se jede sirova ili kuhana. Bogata je omega-3 kiselinama, vitaminima A, C i E te mineralima poput željeza i magnezijuma.

Riznica hranljivih materija u jednom korovu

Ono što tušt izdvaja jeste sadržaj omega-3 masnih kiselina, što je prava rijetkost u biljnom svijetu. Tu su i vitamini A, C i E, koji rade za imunitet, kožu, oči i krvne sudove. Od minerala nudi kalcijum, željezo, magnezijum i kalijum. Sadrži i moćne antioksidanse: glutation, beta-karoten i betalaine, koji štite ćelije od oštećenja.

Omega-3 kiseline pomažu očuvanju moždanih funkcija i snižavanju holesterola. Prema pregledu objavljenom u časopisu „BioMed Research International“, istraživanje fitohemije i farmakoloških dejstava biljke tušt ukazuje da flavonoidi i alkaloidi mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih oboljenja. Zanimljivo je da tušt sadrži i prirodni melatonin, koji može pomoći kod problema sa snom.

Kako da spremite tušt da ne ode u smeće

Ubrane izdanke odvojite od tvrdih stabljika. Sirov ide u miješane salate, gdje daje blago kiselkast, osvježavajući ukus. Kuhan se stavlja u supe, variva, rižoto ili kajganu, baš kao u mediteranskoj kuhinji. Kuhajte ga najviše petnaest minuta – tada oslobađa blagu sluz koja zgušnjava čorbu i daje joj kremast izgled. Možete ga dodati i u tijesto za palačinke ili ga ukiseliti za zimnicu.

Za čaj, kašičicu tušta prelijte ključalom vodom, poklopite i ostavite deset minuta, pa procijedite. Ako ga pijete protiv tegoba sa disajnim organima, zasladite ga medom.

Jedna stvar zbog koje ne smijete da pretjerate

Tušt sadrži oksalnu kiselinu, koja opterećuje bubrege. Zato ga jedite u manjim količinama, naročito ako imate sklonost ka kamencu u bubregu. I još važnije: berite ga samo sa čistih, neprskanih mjesta, daleko od puteva i zagađenja.

Sledeći put kad krenete da ga čupate, zastanite. Da li ste ikada probali tušt u salati ili supi, ili ste ga sve ovo vrijeme bacali u kantu?

Da li se tušt jede sirov

Da, mladi listovi i izdanci jedu se sirovi u salatama i imaju blago kiselkast, osvježavajući ukus.

Kako prepoznati tušt u bašti

Ima debele, sočne zelene listove, crvenkastu prizemnu stabljiku i raste nisko, šireći se po zemlji u krugovima.

Da li je tušt štetan za bubrege

U većim količinama može da optereti bubrege zbog oksalne kiseline, pa ga jedite umjereno, posebno ako imate sklonost kamencu.