Alen Juginović za N1 se javio iz Bostona i govorio o poljima koje istražuje o snovima, vezi kvalitetnog spavanja sa performansama i fenomenima koji se vežu uz san.
Osnovna poruka koju Juginović ističe na početku jeste da -spavajući kvalitetno u mladosti, što često podrazumijeva sedam ili osam sati sna – vi kupujete sebi zdravlje u starosti.
Ukoliko spavate sedam ili osam sati, a niste postigli dobru kvalitetu sna – na to će vam ukazati dnevna pospanost, jutarnje glavobolje, suha usta i drugi problemi sa kognicijom.
Jedan od najvažnijih, a često itekako zapostavljenih, parametara koji treba zadovoljiti za kvalitetan san je ići na počinak u isto vrijeme, kao i buditi se u isto vrijeme.
“Za kardiovaskularnu smrtnost važniji je kontinuitet u spavanju, nego sama dužina sna”, pojasnio je Juginović.
A šta je sa nesanicom?
Juginović je imao preporuke i za one koje muči insomnija – no tu je za početak najvažnije napraviti podjelu među ljudima na one koje muči akutna insomnija koja traje nekoliko dana i na one kod kojih se to razvilo u dugotrajni problem.
“Kod akutne insomnije najveći okidač je stres. Prema tome, preporuke su, koliko god zvučile banalne, pokušati prije spavanja napraviti rutinu od 20 do 30 minuta opuštanja. To znači ne gledati i ne čitati ništa stresno. Broj dva je higijena spavanja – ona podrazumijeva biti smiren, ugasiti sva svjetla, smanjiti temperaturu prostorije na ispod 21, ne piti i ne jesti prije spavanja, ne pušiti, zadržati umirujuće mirise u prostoriji i ne pušiti prije spavanja”, naveo je Juginović.
Ako ovo ne stvara učinak – onda bi nesanica mogla biti simptom nečega drugog, a ne nužno problem sam za sebe.
Paraliza sna
Još jedan od problema koji se javlja tokom perioda spavanja je i paraliza sna, a podaci pokazuju da će se ona desiti kod pet do deset posto populacije.
“To je poremećaj koji se najčešće javlja kada se probudite – svjesni ste da ste budni ali se ne možete kretati, odnosno postoji gotovo kompletna atonija mišića. Najneugodnije od svega su halucinacije, one obično traju par minuta, što može poremetiti i spavanje narednih nekoliko dana. Najčešći uzroci paralize sna su potpuna deprivacija sna, ili pak to da je čovjek spavaju jedan ili dva sata nekoliko dana, izraziti stresovi, depresija, anksioznost i slični poremećaji”, pojasnio je.
I u tom slučaju se ponovno savjetuje pridržavanje higijene sna, ili istraživanje uzroka ukoliko se sumnja da se paraliza javlja kao posljedica drugih problema.
S obzirom na to da problem nakon buđenja jako kratko traje, ne postoji ništa što možemo napraviti za osobu u trenucima kada prolazi kroz paralizu sna.