Zbog povoljnih uvjeta ovaj zaljev je još od antičkih vremena bio savršeno mjesto za uzgoj školjki. Ovaj prolaz u južnoj Dalmaciji, između poluotoka Kleka i Pelješca, dom je i za pitoreskni Otok života, koje lokalno stanovništvo naziva još i Govan ili Govanj.
Otok je prekriven mediteranskim raslinjem, a ponajviše alepskim borom, maslinama i makijom, piše Dnevnik.
Otok Života pripada općini Ston, a prostire se na tek 0,011 četvornih kilometara u Malostonskom zaljevu. Iako raspolaže s vrlo ograničenim prostorom, ovdje je kroz godine izgrađeno 11 objekata koji su se koristili za privatne i javne potrebe.
Na otoku se nekad nalazilo skladište za brodove, odmaralište za djecu, a neki objekti bili su prilagođeni istraživačko-naučnom radu Instituta za istraživanje mora iz Splita.
U posljednjih stotinu godina otok je promijenio nekoliko vlasnika – pripadao je porodici Bandur iz Malog Stona, a tridesetih godina prošlog vijeka kupio ga je imućni bankar i brodovlasnik Božo Banac iz Dubrovnika koji je na njemu izgradio kuću za sebe i svoje goste. Nakon Drugog svjetskog rata prešao je u vlasništvo države, odnosno općine Ston.
Na njemu danas živi svega jedna osoba, Prospera Pavić, koja je na otoku provela već više od 80 godina. I ne planira s njega otići. Uživa u miru i tišini, prekrasnom pogledu na zapanjujuću okolinu te povremenim posjetama porodice sa kopna.