Međutim, ističe se da u tom svemu ima i interesa ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Novinar Walter Mayr za Der Spiegel u analizi objašnjava nedavne poteze Dodika i Schmidta, uključujući odluku kojom se na teritoriji RS osporava autoritet državnog Ustavnog suda, odluku o neobjavljivanju Schmidtovih odluka u entitetu, te Schmidtovu reakciju kroz upotrebu Bonskih ovlasti kojima je proglasio ove zakone ništavnim.
“Čini se da Dodik za sada nije impresioniran ovim”, piše Meyer, te dodaje da je to čak uprkos činjenici da bi Schmidtova odluka, ako bi se dosljedno provodila, podrazumjevala da bi predsjednik RS i njegovi funkcioneri u budućnosti mogli računati na hapšenje ako pređu u drugi entitet.
Međutim, ovaj novinar postavlja pitane: “Da li bi zaista došlo do toga?”
Također ističe da je Dodik nedavno prijetio da će do kraja godine održati referendum o otcjepljenju RS, te postavlja pitanje šta bi to moglo značiti za ionako veoma eksplozivnu atmosferu na Balkanu.?
On smatra da Dodik može biti ohrabren “godinama neodlučnosti Evropljana po pitanju kako se nositi sa onima koji “pale” u zemlji koja je kandidat za članstvo u EU“.
“Pored Dodika, tu se povremeno se nađe i etnički Hrvat Dragan Čović. Iza njega stoji HDZ, koju kontroliše Zagreb, a koja je ipak članica Europske pučke stranke”, piše Mayr.
Ističe da podrška za one koji “pale” dolazi prvenstveno od mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se sastao s Dodikom nekoliko puta.
Mayr objašnjava da sankcije EU protiv Dodika kao ličnosti ili protiv Republike Srpske u cjelini ne bi uspjele zbog Mađarske, što je u martu jasno rekao ministar vanjskih poslova te zemlje Peter Szijjarto.
“Ovo neslaganje doprinosi zabrinjavajućoj slici koju oslikavaju evropski pregovarači u BiH i susjednim zemljama, dok iza kulisa SAD još jednom pokušavaju preuzeti glavnu riječ. I ministar vanjskih poslova Antony Blinken i dugogodišnji karijerni diplomata Christopher Hill (ambasador u Beogradu) poznaju region i strahuju da će se, kao posljedica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, tenzije preliti preko Srbije i područja naseljenih Srbima na Balkan”, piše on, prenosi N1.
Zatim citira analizu institut za sigurnosne studije u Pragu u kojoj se navodi da je kontinuirano slabljenje prisustva EU na Balkanu “učinilo BiH podložnijom uticaju Beograda i Zagreba, ali i drugim geopolitičkim akterima”.
Objašnjavajući porast tenzija u BiH, Mayr spominje i nedavnu izjavu ministar odbrane BiH Zukana Heleza, kada je nagovijestio da postoji “Plan B” u slučaju da se Dodik ne zaustavi pravnim putem. Također navodi kako Dodik implicira da ima vojnu pomoć Rusije.
Foto sesija sa Vladimirom PutinomMayr navodi da je Dodik krajem maja posjetio Moskvu i da je “dobio priliku za fotografisanje od Putina, ali ništa više”.
“Interes Rusije za bosanski sukob vjerovatno je ograničen na skretanje pažnje sa ukrajinskih ratišta”, piše on.
Također citira predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je ocijenio da se u entitetu RS sprema “velika i teška kriza”.
Mayr navodi da je odnos između Vučića i Dodika uvijek podložan promjenama, ali da je “jasno da se sa obje strane Drine gotovo ništa ne dešava bez Vučićevog znanja i saglasnosti”.
Pozivajući se na “bosanske intelektualce”, Mayr piše da Dodikovi nedavni koraci “oslikavaju njegovu odlučnost, ali i zajednički neuspjeh njegovih partnera na vlasti i međunarodnih aktera, posebno EU, SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i visokog predstavnika”. Oni smatraju da je neophodna potpuna diplomatska izolacija Dodika i prekid svih tokova novca u Republiku Srpsku.
“Jer: Dodik neće stati dok ga ne zaustave”, navodi se na kraju analize.