Pozitivna odluka Evropskog vijeća je stigla iako bh. političari nisu uspjeli ispuniti sve uslove koji su znatno smanjeni u odnosu na ranije postavljenih 14 kriterija.
Lideri država članica Evropske unije u Briselu, donijeli su odluku o pristupnim pregovorima sa BiH, na njenom putu za Evropsku uniju, a brojni evropski lideri i šefovi diplomatija, podržali su otvaranje pregovora sa BiH-a, ističući da cijeli Zapadni Balkan pripada Evropskoj uniji.
Jesmo li spremni za članstvo u EU?
Ipak, većina je saglasna, da Balkanske zemlje do potpunog članstva očekuje dug put, te da je neophodno ispunjavanje svih uslova, koje pred njih stavlja Evropska unija.
Proširenje je, kako navode, jedna od najuspješnijih politika kojom Evropska unija promovira stabilnost i prosperitet širom kontinenta. Otvaranje pristupnih pregovora je značajna prekretnica za svaku zemlju koja teži pridruživanju Evropskoj uniji, a označava početak strukturiranog procesa kojim se zemlja na putu ka članstvu priprema da u potpunosti usvoji zajednička prava i dužnosti koji su obavezujući za sve države članice EU.
Sada se postavlja pitanje kako dalje i šta je to što predstoji Bosni i Hercegovini u narednom periodu nakon što je Evropsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s BiH.
Na ovu temu za Bosnainfo je govorio analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adi Ćerimagić sa kojim smo analizirali ideće korake naše zemlje i šta je to što predstoji Bosni i Hercegovini u narednom periodu.
“U martu su zemlje članice Evropske unije (EU) donijele odluku da otvore pregovore s BiH. U sklopu te odluke je rečeno da naredni korak u procesu usvajanje pregovaračkog okvira je dokument od trideset stranica koji govori o temeljima i samim ciljevima EU kada su u pitanji sami pregovori sa BiH. Za usvajanje tog dokumenta je nadležna Evropska komisija koju mora potvrditi 27 članica EU, gdje je potrebno ostvariti napredak u obliku reformi koje su pobrojane u osam koraka za kandidatski status za članstvo. S tim u vezi sama odluka o otvaranju pregovora ne donosi neke benefite u smislu većih fondova, lakšeg pristupa evropskom tržištu, pojednostavljenog putovanja za građane, već je u stvari jedna odluka manje u nizu mnogih na putu prema EU”, kazao je Ćerimagić.
Koliko je BiH trenutno spremna za članstvo u EU?
“Kada govorimo o pripremljenosti BiH za članstvo u EU, tu imamo dva načina koja moramo gledati. Jedan se odnosi na ono što Evropska komisija kaže u izvještaju o 33 poglavlja po kojima se u stvari i vode pregovori, a to su poglavlja koja se odnose na javne nabavke, vladavine prava, zaštite okoliša i kvaliete statistike…, na taj način Evropska komisija u svojim izvještajima ocjenjuje nivo pripremljenosti svake zemlje. Moram kazati da BiH u ovom djelu stoji jako loše zato što je od svih deset kandidatkinja najmanje pripremljena, pa čak i od Kosova koja nije ni oficijelno kandidat. Drugi način je osam koraka o kojima sam već govorio. Evropska komisija u martu nije htjela da ocjeni koji od koraka je završen, već je u sklopu onoga što je urađeno do sada navela šta je to što se očekuje od BiH. Nažalost ne možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom u našoj zemlji i svim onim što se trenutno događa u BiH”, kazao je Ćerimagić.
Mnogi su mišljenja da je rat u Ukrajini ubrzao put BiH prema članstvu u EU i da našu priliku gledamo kroz trenutnu naklonjenost Evrope trenutnim dešavanjima.
Evropska unija je otkrila politiku proširenja kao jedan od načina podrške Ukrajini u njenim nastojanjima na frontu. Tako je ona postavila istu tu politiku proširenja prema zemljama Zapadnog Balkana uz pomoć prijatelja iz regiona. Naša zemlja je definitivno profitirala od situacije u Ukrajini. Zato je Evropa rekla, ako se ide u proces proširenja s Ukrajinom, Moldavijom i Gruzijom, onda se mora ići dalje u procesu s BiH. Međutim sam rat u Ukrajini nije doveo do otvaranja pregovora, nego je to i plod od strane evropskih zemalja da se nešto uradi za BiH, kazao je Ćerimagić.
Kada možemo očekivati ulazak u EU?
Kada govorimo o putu BiH u EU, ne možemo zaobići uticaj Milorada Dodika koji godinama ima problematične odnose sa EU.
“Još u novembru u redovnom izvještaju Evropske komisije su navedena tačke koje su na nivou Republike Srpske urađene, a koje su ocjenjne kao nazadovanje u reformama. Tu prije svega mislim na zakonska rješenja koji se tiču civilnog sektora, medija i još nekih drugih prijedloga zakona gdje je Evropska komisija naznačila da je to dodatni uteg na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Postavlja se pitanje, da li i u kojoj mjeri EU želi staviti veto politici Milorda Dodika. Mislim da će se praviti određene političke kalkulacije gdje će se tražiti da RS u potpunosti posveti put ka Evropskoj uniji”, kazao je Ćerimagić.
Pitanje koje interesuje sve građane Bosne i Hercegovine je kada okvirno možemo očekivati ulazak naše zemlje u Evropsku uniju.
“U ovom trenutku je nemoguće reći kada bi tačno BiH mogla ući u Evropsku uniju, iz razloga zato što proces proširenja više nije predvidljiv. Samo proširenje u vidu nove članice nismo vidjeli od 2013. godine, odnosno ulaska Hrvatske i to je u historiji najduži period bez novih članica. Moramo uzeti u obzir same debate u Evropi i nedavni govor predsjednika Francuske Emanuela Macrona koji je kazao da EU ima pet godina da se spasi, u suprotnom će način funkcionisanja odumrijeti, dok sa druge strane imamo pozive na fundamentalne reforme. Tako da stvarno ne mogu precizirati i zbog same situacije u BiH i regiji, ali i zbog same politike proširenja, zaključio je Ćerimagić.