“Ustavni sud BiH nije važan SNSD-u i Dodiku, njih interesuju finansije raspodjela sredstava od akciza, pristup novcu iz fondova EU itd, jer su u daleko težoj i očajnijoj poziciji nego što žele priznati”, rekla je za N1 Sabina Ćudić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i poslanica u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.
Prošle sedmice održane su dvije sjednice Predstavničkog doma PSBiH. Na redovnoj bez usvajanja zakona o vanjskim poslovima. Očigledno, nema saglasnosti ni podrške za nove zakone u okviru vladajuće koalicije?
Puno smo govorili o strategiji Milorada Dodika i SNSD-a. Kada su u pitanju koalicioni pregovori i kada je u pitanju koalicija, vi ste konstantno ispred zida. To je transakcijski odnos jer mi ne razmišljamo na isti način o budućnosti BiH i evropskom putu BiH. Za svaki taj korak morate imati višemjesečne pregovore. U pitanju je trgovina, ali ni na koji način finansijska.
Šta će SNSD tražiti da se donesu zakoni koje traži EU?
Mislim da imaju dvije paralelne strategije, javna je Ustavni sud za koji kažu da im je važno. Moja procjena je da to njima nije važno i da je to ideološko pokriće unutar RS da se pokažu kao borci za prava RS itd. Mislim da iza tog fronta ih interesuju finansije i da su u daleko težoj i očajnijoj poziciji nego što žele priznati. Dodika interesuje raspodjela sredstava od akciza, pristup novcu iz fondova EU, da preko Mađarske eventualno dođe do oslobađanja sredstava za RS i kada dođu milijarde koje se najavljuju. Znamo da RS nije prošla ni s jednim projektom i da se kupuje vrijeme do narednih izbora i pokriju budžetske rupe RS. Govorimo o dolasku Ursule von der Leyen i novcu u iznosu od oko devet milijardi eura.
Možemo li ovim zakonima zamazati oči EU?
Zakoni koji su usvojeni su dobri i sa Briselom i Vencijanskom komisijom koorodinišemo poteze prije sjednica. Bojim se da EU nije naučila lekciju niti iz Ukraine niti ovoga što se dešava između Srbije i Kosova i fijaska u Sjevernoj Makedonij ii Albaniji, kada su otvroili vrata nacionalističkim strankama i ruskom utjecaju. Ne treba nam se ništa poklanjati, trebamo sve usvojiti i zaslužiti evropski put, ali EU mora razmišljati i o proširenju iz sigurnosnog aspekta. Otvaranje pregovora ne znači ulazak BiH u EU.
O napadima na povratnike
Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma jedina tačka bili su napadi na povratnike. Koliko atmosferi u kojoj napadi na povratnike postaju normalna pojava doprinosi i svakodnevni narativ političara?
To je ključ problema. Kada smo govorili o specifičnim slučajevima pozvala sam kolege iz RS i pitala zašto je maloljetnici u BiH zabavno napadati ljude, pretući povratnika i koju odgovornost imamo mi političati kada koristimo pojmove ‘Turci’, ‘muslimani’, ‘četnici’… Dajte da preuzmemo odgovornost na riječima koje izgovramao, da tražimo uzroke, a ne da regaujem kada je prekasno.
Uputili ste zahtjev za sazivanje sjednice Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e, zbiog slučaja Zildžić. Salko Zildžić nakon povratka u BiH tvrdi kako je priča sa iskaznicom obična montaža…
To je vrlo neobična izjava. Njegov advokat je spominjao iskaznicu, pa da nije prava, pa da je nema. Sada je ta iskaznica nestala ili nije psotjala. Drago mi je da se Zildžić vratio u BiH svojoj porodici, ali ne prestaje odgovornost za informacije koje su nam dali. Rečeno je da ćemo imati sjednicu zatvorenu i dobiti informaciju o svemu ovome
Treba li mu biti oduzet mandat?
Određena tumačenja zakona kažu da treba, ali ne bih ulazila u špekulacije. Treba se istražiti.
Hoće li BiH ikada imati poštene izbore?
Ako se pobrinemo da imamo osiguran integritet izbora kroz tehnologiju postaje manje bitna uloga CIK-a. Ako skenirate lisitić i ide u zaštićeni softver, mnogo je teže manipulirati rezultatima. Ali nema dobre volje da se to implementira.
U Mostaru se govorilo i o Izbornom zakonu. Hoće li HDZ blokirati rad institucija, kao što se pominje u kuloarima, ukoliko ova tema uskoro ne dođe na dnevni red?
Mi smo prvi izašli s našim rješenjima i odgovorno tvrdim da ta rješenja daju ravnopravan status svim strankama. Ali vidim tromost svih aktera, uključujući HDZ, da se bave tim pitanjem.
Ima li Trojka problem na nivou FBiH u nedostatku većine?
Većina jeste uska, ali vidjeli smo da su članovi pojedinih klubova glasali mimo većine i sada treba istražiti je li stvar izakulisnih dogovora ili greška.
O femicidu
Još jedno ubistvo žene u BiH prije dva dana. Ima li sistem pravi odgovor na ove probleme?
Sistem nema pravi odgovor, a kada je femicid u pitanju moramo imati desetine odgovora – od zakonodavne vlasti, sudske vlasti, obrazovnog sistema… Taj odgovor mora biti sveoubuvatan. Mislim da taj rat protiv nasilja u porodici nikada nećemo u potpunosti dobiti, ali moramo dobijati niz bitaka. Ponosna sam što su se jednoglasno oglasile kolegice PSBiH prvi put u postdejtonskoj BiH povodom ovog pitanja i radikalnim jezikom osudile odluku suda u Ljubuškom kojom se na slobodu pustila osoba koja se terti za teški oblik nasilja u porodici.
Vrhovni sud FBiH djelimciično je ukinuo presudu Eldinu Hodžiću koji je ubio Almu Kadić?
Još jedna poražavajuća odluka. Zašto listam osdluke sudova? Koliko sudovi učestvuju u orhrbarivanju počinioca? Izuzetno smo licemjerni kada pozivamo žene da prijave ili zajednicu da prijave nasilje u porodici, a kada izvrše ne stanemo u njihovu odbranu. I kada se desi ubistvo dobiju opravdano visoku kaznu vraćamo se na početak ukidamo i sl. Nismo dovoljno agilni da preuzmemo odgovornost na različitim dijelovima vlasti.
Nakon ubistva u Gradačcu početkom avgusta imali smo protestnu šetnju ulicama Sarajeva i na čelu iste ljude koji su dio vlasti. Je li to paradoks?
Jeste svojevrstan. To nije mehanizam na koji bih se odlučila. Mislim da smo mi na pozicijama moći i na toj poziciji moći sam jako dobro plaćena, imam pristupe alatima moći, pa čak i iz opozicije možete predlagati rješenja kao što smo i mnoga bila usvojena. Ne trebamo oduzimati alate obespravljenih to su alati onih koji nemaju pristup moći izražavaju bijes i nemoć kroz tu vrstu aktivnosti. I kada su bili protesti ispredOHR-a, rekla sam da mislim da je naše mjesto u zgradi OHR-a. ne ispred. Moja lična uloga je zakonodavna vlast i vršenje pritiska na kolege na drugim nivoima da se izvrše promjene.