Magazin

Voće koje glumi povrće: Zašto je paradajz apsolutni vladar ljetne trpeze i kako ga pogrešno čuvate?

Kada stignu topli ljetni dani, jedna namirnica postaje apsolutna kraljica svake trpeze. Bilo da je u salati s mladim sirom, raskošnom sosu za tjesteninu, domaćem satarašu ili jednostavno narezan na kriške sa malo soli i maslinovog ulja – paradajz je sinonim za svježinu i ljeto.

FOTO: CANVA
FOTO: CANVA

Međutim, ova jarko crvena i sočna namirnica sa sobom nosi vijekove kulinarskih kontroverzi, botaničkih rasprava i, što je najvažnije, nevjerovatnih zdravstvenih benefita zbog kojih bismo ga trebali jesti svaki dan.

Velika sudska istorijska dilema: Voće ili povrće?

Da li ste znali da je sudbinu paradajza morao rješavati ni manje ni više nego Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država?

Sa botaničke tačke gledišta, stvar je kristalno jasna: paradajz je voće, tačnije boba, jer se razvija iz cvijeta i sadrži sjemenke. Međutim, 1893. godine, američki sud je donio istorijsku presudu da se paradajz, u svrhu naplate poreza na uvoz, ima smatrati povrćem. Razlog? U kuhinji se koristi kao povrće – služi se uz glavno jelo, u supama i salatama, a ne kao desert. Tako je paradajz ostao voće u biologiji, a povrće u našim tanjirima.

Likopen: Crveni štit za vaše zdravlje

Ono što paradajzu daje njegovu prepoznatljivu crvenu boju jeste likopen – jedan od najmoćnijih prirodnih antioksidansa.

Likopen je pravi čuvar našeg organizma. Naučno je dokazano da on drastično smanjuje rizik od srčanih oboljenja, štiti kožu od štetnog UV zračenja i pomaže u prevenciji različitih vrsta karcinoma.

Ovdje dolazimo do jednog nevjerovatnog fenomena koji ruši pravila moderne nutricionistike. Dok većina povrća gubi vitamine termičkom obradom, sa paradajzom je situacija obrnuta! Kuhani paradajz (u sosu, supi ili kečapu) sadrži znatno više likopena nego svježi. Kuvanjem se razbija ćelijska struktura paradajza, što omogućava našem tijelu da lakše i u većoj količini apsorbuje ovaj super-antioksidans.

Zločin u kuhinji: Zašto paradajz nikada ne smije u frižider?

Ako spadate u grupu ljudi koja čim donese paradajz s pijace ili iz prodavnice automatski ga stavi u frižider – odmah prestanite to raditi. Frižider je najveći neprijatelj ukusa paradajza.

Kada paradajz izložite temperaturama nižim od 12°C, u njemu se zaustavlja proces zrenja, a hemijska jedinjenja koja su odgovorna za onaj prepoznatljivi, bogati miris i ukus počinju se raspadati. Rezultat? Paradajz iz frižidera postaje brašnast, vodenast i gubi svaku aromu. Držite ga na sobnoj temperaturi, u korpi na stolu ili u špajzu, i iskoristite ga u roku od nekoliko dana.

Kulinarski trik profesionalaca: Kako dobiti savršen sos?

Imate osjećaj da vam je domaći sos od paradajza nekako previše kiseo? Nemojte odmah posezati za kašikama bijelog šećera kako biste to popravili. Vrhunski italijanski šefovi imaju mnogo bolji trik.

U sos koji se krčka ubacite jednu cijelu, oguljenu mrkvu. Karoten i prirodni šećeri iz mrkve će tokom kuhanja neutralisati gorčinu i kiselost paradajza, dajući sosu prirodnu slatkoću i punoću ukusa. Kada je sos gotov, mrkvu jednostavno izvadite.

Zaključak: Paradajz je savršen paket prirode – niskokaloričan (ima samo oko 18 kalorija na 100 grami), prepun vode, vitamina C, kalijuma i likopena. Ovog ljeta ne štedite na njemu. Birajte domaće, mirisne plodove, pustite ih da mirišu na sobnoj temperaturi i uživajte u svakom zalogaju ovog crvenog eliksira zdravlja!