S obzirom na informacije mjerodavnih inspekcijskih tijela u našoj zemlji o utvrđenom povišenom sadržaju aflatoksina B1 (AFB1) u kukuruzu namijenjenom za prehranu ljudi i životinja, uvezenom pretežno iz Republike Srbije, Agencija za sigurnost hrane BiH je izradila je “Naučno mišljenje o riziku po zdravlje ljudi uslijed prisutnosti aflatoksina B1 i aflatoksina M1 u hrani i hrani za životinje”, kao i preporuke za pojačane mjere kontrole aflatoksina u kukuruzu te, sirovog mlijeka, termički obrađenog mlijeka i mlijeka za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka.
Prisutnost aflatoksina B1 u kukuruzu u Bosni i Hercegovini je sporadična, ali se povremeno javljaju serije sa značajno povišenim koncentracijama, pokazali su rezultati analize, objavila je Agencija. Kako su naveli, udio neodgovarajućih uzoraka i utvrđene koncentracije mogu biti višestruko iznad maksimalno dopuštenih vrijednosti, što predstavlja potencijalni zdravstveni rizik, posebno u godinama s nepovoljnim agroklimatskim uvjetima.
Potrebne jače kontrole
Utvrđene koncentracije u pojedinim serijama prelaze maksimalno dopuštene vrijednosti propisane važećim zakonodavstvom, što ukazuje na potrebu jačanja preventivnih i kontrolnih mehanizama u lancu snabdijevanja. Rezultati procjene rizika pokazuju da, pri utvrđenim koncentracijama AFB1 (4,22 μg/kg i 8,59 μg/kg), postoji značajna zabrinutost za zdravlje potrošača. Sve izračunate MOE vrijednosti su značajno ispod referentne vrijednosti od 10 000, koju Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) koristi kao prag niske zabrinutosti za genotoksične i kancerogene supstance, što ukazuje na potencijalni zdravstveni rizik u svim razmatranim scenarijima.
Modeliranje prijenosa AFB1 iz hrane za životinje u AFM1 u mlijeku pokazuje da koncentracija aflatoksina u mlijeku direktno zavisi od visine kontaminacije kukuruza, udjela kukuruza u obroku i carry-over stope. Iako je pri prosječnim tržišnim koncentracijama vjerovatnoća prekoračenja maksimalno dopuštnih vrijednosti u mlijeku niska, u uvjetima hranidbe visoko kontaminiranim kukuruzom postoji realan rizik pojave povišenih koncentracija AFM1 u sirovom mlijeku.
Granica izloženosti za AFM1 u mlijeku je generalno viša kod prosječnih konzumenata, ali kod čestih, posebno male djece, sigurnosna granica se značajno smanjuje, a mlijeko predstavlja kontinuirani izvor izloženosti, što je posebno važno kod djece koja ga konzumiraju svakodnevno.
S obzirom na klimatski uvjetovano povećanje rizika od AFB1 u kukuruzu, može se očekivati i indirektno povećanje AFM1 u mlijeku.
“Kontrola sirovine – kukuruz u prehrani muznih krava, predstavlja ključnu mjeru upravljanja rizikom za mlijeko. Stoga je potrebno usmjeriti pažnju na proizvodnju hrane za životinje, jer loša prevencija u ovom koraku predstavlja rizik po zdravlje ljudi i životinja. Potrebno je poduzeti preventivne mjere za smanjenje fungalnog rasta i produkcije mikotoksina”, poručuju iz Agencije, piše Agroklub.
Zbog nedostatka pouzdanih i reprezentativnih podataka o koncentracijama aflatoksina u hrani i hrani za životinje, korišteni pristup procjene rizika vjerovatno doprinosi precjenjivanju rezultata. Trenutno, zbog ograničenih podataka, nije moguće izraditi pouzdanu kvantitativnu procjenu prehrambene izloženosti stanovništva Bosne i Hercegovine. “Ipak, dostupni pokazatelji, uključujući utvrđene neusklađenosti u kukuruzu i sirovom mlijeku, opravdavaju uvođenje ciljane, rizikom vođene službene kontrole, kao i sistemsko i harmonizirano prikupljanje podataka.”
Preporuke mjerodavnim inspekcijskim tijelima
U skladu s provedenom procjenom rizika i načelom predostrožnosti, Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine preporučeno je da putem granične veterinarske inspekcije pojača kontrolu i nadzor pri uvozu hrane za životinje (krmiva i krmnih smjesa) na prisutnost aflatoksina B1 i da pojača kontrolu pri uvozu sirovog mlijeka, termički obrađenog mlijeka i mlijeka namijenjenog za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka na prisutnost aflatoksina M1.
Entitetskim, kantonalnim i drugim mjerodavnim inspekcijskim tijelima preporučeno je pojačano službeno uzorkovanje i laboratorijska kontrola kukuruza koji se koristi kao hrana i hrana za životinje (krmiva i krmne smjese) na prisutnost aflatoksina B1 pri uvozu, u silosima, skladištima, objektima za preradu i u prometu do maloprodaje. Također, preporučeno je pojačano uzorkovanje i kontrola sirovog mlijeka i mlijeka namijenjenog za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka u proizvodnom procesu, kao i termički obrađenog mlijeka na tržištu, na prisutnost aflatoksina M1, kao i dosljedna primjena mjera zabrane stavljanja na tržište i drugih upravnih mjera u slučajevima utvrđenog prekoračenja maksimalno dopuštenih količina.
“Višegodišnja istraživanja pokazuju da mikotoksini često kontaminiraju žitarice, zbog čega je sistemska kontrola njihove prisutnosti u hrani i hrani za životinje potrebna kako bi se spriječili negativni utjecaji na zdravlje ljudi i životinja, kao i ekonomski gubici u poljoprivredi“, napominju iz Agencije.
Mikotoksini mogu izazvati različite štetne efekte, uključujući kancerogenost, imunotoksičnost, poremećaje varenja, neurotoksičnost, hepatotoksičnost, nefrotoksičnost, reproduktivnu i razvojnu toksičnost i druge negativne posljedice. Često djeluju istovremeno na više ciljnih organa i sistema, a njihov učinak ovisi o vrsti mikotoksina, dozi i trajanju izloženosti.
Aflatoksin B1 (AFB1) je najtoksičniji i najbolje istraženi aflatoksin, čiji je kancerogeni potencijal potvrđen kod ljudi i životinja. Zbog dokazanog kancerogenog učinka, AFB1 je svrstavan u grupu 1 kancerogena od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC, 2012). Primarni ciljni organ aflatoksina B1 je jetra, a intenzitet i ozbiljnost oštećenja ovise o dozi, trajanju izloženosti, vrsti i fiziološkom stanja životinje ili čovjeka, uzgojnih uvjetima i nutritivnom statusu, piše Agroklub.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.