Mokra odjeća koja se suši u zatvorenim prostorijama oslobađa vlagu, zbog čega se na prozorima pojavljuje kondenzacija, a na zidovima se s vremenom može razviti buđ.
Jednostavna navika koja se praktikuje u skandinavskim zemljama mogla bi pomoći u rješavanju ovog problema. Umjesto da prozori tokom cijelog dana budu odškrinuti, preporučuje se kratko i intenzivno provjetravanje prostorija.
Kada temperature padnu ispod nule, a kiša, snijeg i magla postanu svakodnevica, sušenje odjeće na otvorenom često više nije praktično. Stalci za veš tada se sele u dnevne i spavaće sobe ili hodnike, gdje odjeća ponekad ostaje vlažna i po nekoliko dana.
Problem nastaje jer mokra odjeća postepeno ispušta vlagu u prostoriju. Ako nema dovoljno provjetravanja, povećava se relativna vlažnost zraka, što može dovesti do zamagljenih prozora, kondenzacije, neugodnih mirisa i pojave plijesni.
Kako Norvežani provjetravaju prostorije dok se veš suši?
Rješenje nije u skupim uređajima niti posebnim sredstvima za pranje, već u pravilnoj izmjeni zraka. Jedna od preporučenih navika jeste da se prozori širom otvore na nekoliko minuta, umjesto da satima ostanu odškrinuti.
Iako se zimi može činiti nelogičnim otvarati prozore i tako ispuštati toplotu, hladan vanjski zrak često sadrži manje vodene pare od toplog zraka u zagrijanom stanu.
Kada takav zrak uđe u prostoriju i zagrije se, njegova relativna vlažnost opada, čime se stvaraju povoljniji uslovi za preuzimanje vlage koja isparava iz mokre odjeće. Ipak, učinak zavisi od vanjskih vremenskih uslova i ventilacije u domu.
Zašto prozor ne treba satima držati na kip?
Dugotrajno držanje prozora na kip može ohladiti zidove i površine oko prozorskog okvira. Na takvim hladnim površinama lakše dolazi do kondenzacije vlage iz toplog zraka, što povećava rizik od nastanka plijesni.
Zbog toga je bolje širom otvoriti prozor na pet do deset minuta, ukoliko to dozvoljavaju vremenski uslovi i kvalitet vanjskog zraka. Ako je moguće napraviti kratku promaju, izmjena zraka bit će još efikasnija.
Nakon toga prozor treba zatvoriti i omogućiti prostoriji da se ponovo zagrije. Postupak se može ponoviti nekoliko puta tokom dana, posebno ako se na staklima počne pojavljivati kondenzacija.
Veš se brže suši kada ima dovoljno prostora
Jedna od čestih grešaka jeste pretrpavanje stalka za sušenje. Kada su majice, pantalone, peškiri i posteljina zbijeni jedni uz druge, zrak teže cirkuliše, pa se odjeća sporije suši.
Kako biste ubrzali ovaj proces, pridržavajte se nekoliko jednostavnih pravila:
Ostavite dovoljno prostora između komada odjeće.
Deblje peškire i dukserice rasporedite tako da budu što više izloženi zraku.
Košulje i majice sušite na vješalicama kada god je to moguće.
Stalak nemojte postavljati neposredno uz hladan vanjski zid.
Ne prekrivajte radijatore mokrom odjećom.
Važno je i da veš prije sušenja bude dobro centrifugiran, u skladu s preporukama na etiketi. Što manje vode ostane u tkanini nakon pranja, manje vlage će završiti u zraku prostorije.
Gdje je najbolje sušiti veš u stanu?
Najbolji izbor je prostorija s dobrom ventilacijom, u kojoj je moguće redovno provjetravanje i kontrolisanje vlažnosti zraka.
Ako imate vešeraj ili kupatilo s odgovarajućim ventilacionim sistemom, sušenje će biti jednostavnije. U suprotnom, odaberite prostoriju u kojoj ima dovoljno mjesta za stalak i u kojoj možete redovno mijenjati zrak.
Spavaća soba nije idealno mjesto za sušenje veša, posebno ako u njoj boravi više osoba, a ventilacija je slaba. Također, izbjegavajte postavljanje stalka uz hladne zidove, iza velikih ormara i u uglove u kojima zrak slabo cirkuliše.
Kako provjeriti vlažnost zraka u stanu?
Ako tokom zime često sušite veš u zatvorenom prostoru, korisno je nabaviti higrometar, jednostavan uređaj koji mjeri relativnu vlažnost zraka.
Preporučeni raspon za većinu stambenih prostorija je približno od 30 do 50 posto, iako optimalna vrijednost zavisi od temperature i uslova u domu. Ako vlažnost često prelazi 60 posto, posebno u hladnijim prostorijama, potrebno je poboljšati provjetravanje i provjeriti postoje li problemi s kondenzacijom.
U prostorijama u kojima samo provjetravanje nije dovoljno može pomoći odvlaživač zraka. Ovaj uređaj izvlači višak vlage iz zraka i prikuplja je u posebnu posudu.
Ventilator također može ubrzati sušenje odjeće jer poboljšava cirkulaciju zraka, ali važno je znati da sam po sebi ne uklanja vlagu iz prostorije.
Zašto nije dobro potpuno zatvoriti stan tokom zime?
Osim mokrog veša, vlagu u domu stvaraju i svakodnevne aktivnosti poput kuhanja, tuširanja i disanja. Ako se prostorije ne provjetravaju, vlaga se postepeno nakuplja.
Dugotrajno povećana vlažnost pogoduje razvoju plijesni i grinja, a može pogoršati tegobe kod osoba koje imaju alergije, astmu i druge respiratorne probleme.
Zato je važno pronaći ravnotežu između očuvanja toplote i redovne izmjene zraka.
Kombinacija kratkog i intenzivnog provjetravanja, dobro centrifugiranog veša, pravilnog raspoređivanja odjeće i kontrole vlažnosti može značajno olakšati sušenje tokom hladnih mjeseci.
Za ove promjene nisu potrebni skupi uređaji ni velika ulaganja. Nekoliko jednostavnih navika može pomoći da se odjeća brže osuši, a da prozori i zidovi ostanu bez viška vlage.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.