Jednu vrlo konkretnu, premda naučno nepouzdanu prognozu daje takozvani Stoljetni kalendar, meteorološki model nastao još u 17. stoljeću. Prema njemu, prvi mraz mogao bi stići sredinom novembra, a početkom decembra Njemačku bi trebale zahvatiti velike količine snijega.
Nakon izuzetno vrelog ljeta, jutra u Njemačkoj već postaju hladnija. Pojavljuje se lagana magla, a noćne temperature ponegdje se spuštaju ispod deset stepeni. Ipak, tokom septembra temperature bi ponovo mogle dostizati ljetne vrijednosti, prenosi Euronews.
Ovogodišnje vrućine ostavile su teške posljedice. Prema procjeni Instituta Robert Koch, tokom ljeta je u Njemačkoj od posljedica vrućine umrlo više od 15.000 ljudi, od čega čak 9.600 tokom ekstremnog toplotnog vala posljednje sedmice juna.
A nakon ekstremnog ljeta postavlja se pitanje slijedi li jednako ekstremna zima.
Odgovor pokušava dati takozvani Stoljetni kalendar, koji je u 17. stoljeću razvio opat Mauritius Knauer u samostanu Langheim u Gornjoj Franačkoj. Knauer je nakon Tridesetogodišnjeg rata osmislio Calendarium Oeconomicum Perpetuum Practicum kako bi redovnicima omogućio predviđanje vremenskih prilika važnih za poljoprivredu.
Naravno, njegove astrološke pretpostavke današnji astronomi i meteorolozi smatraju zastarjelim, pa Stoljetni kalendar ne treba shvatati kao pouzdanu savremenu meteorološku prognozu. Ipak, poput starih narodnih pravila, njegove se prognoze i danas prate iz znatiželje.
Prema ažuriranoj verziji Stoljetnog kalendara, početkom septembra trebalo bi se nastaviti lijepo vrijeme, sve do 3. septembra, kada predviđa kišu.
Oktobar bi trebao početi kišnom sedmicom, nakon čega bi se izmjenjivali topliji i tmurniji dani.
Zanimljivija prognoza odnosi se na kasnu jesen. Prvi mraz predviđa se za 16. novembar 2026. godine. Takvo hladno razdoblje, prema kalendaru, trebalo bi potrajati desetak dana, nakon čega bi ponovo stigla kiša.
A pravi zimski uslovi, barem prema ovom historijskom modelu, počinju odmah na početku decembra. Stoljetni kalendar za Njemačku od 1. decembra predviđa velike količine snijega.
Hoće li se ta gotovo četiri stoljeća stara prognoza doista ostvariti, sasvim je drugo pitanje. Klimatske promjene posljednjih su godina, uz sve intenzivnije ljetne toplotne valove, u mnogim dijelovima Evrope donosile i blaže zime.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.