Rečeno je to na konferenciji „Deset priča o obilježavanju masovnih grobnica u BiH“, na kojoj su u organizaciji Balkanske istraživačke mreže (BIRN) danas u Sarajevu predstavljena iskustva porodica žrtava, prepreke s kojima se suočavaju u obilježavanju mjesta stradanja i preporuke za unapređenje institucionalne odgovornosti.
Direktor BIRN-a Denis Džidić kazao je da je ta organizacija u proteklih godinu dana realizirala projekt čiji je cilj promijeniti način na koji se u Bosni i Hercegovini pristupa memorijalizaciji masovnih grobnica.
Podsjetio je da Zakon o nestalim osobama BiH već više od dvije decenije propisuje način njihovog obilježavanja. Udruženja žrtava trebaju se obratiti Institutu za nestale osobe BiH, koji izdaje potvrdu, nakon čega se od nadležne lokalne zajednice traži odobrenje za obilježavanje lokacije.
Džidić je naveo da je BIRN projektom želio pojačati institucionalni pritisak kako bi se došlo do pravnih rješenja u slučajevima u kojima se državni zakon ne provodi, ističući da lokalne zajednice, posebno u Republici Srpskoj, blokiraju obilježavanje masovnih grobnica. Odabrali smo deset lokacija, među kojima su i najveće masovne grobnice u Bosni i Hercegovini, te udruženjima pružili pravnu podršku kako bi podnijela zahtjeve i dobila odgovarajuće odluke – kazao je Džidić.
Istakao je da je dugoročni cilj doći do Ustavnog suda BiH i dobiti odluku kojom bi se utvrdilo da lokalne zajednice takvim postupanjem krše državni zakon.
Prema njegovim riječima, takva odluka bila bi značajna ne samo sa stanovišta vladavine prava nego bi omogućila da pitanje obilježavanja masovnih grobnica dobije veći značaj i u međunarodnom političkom kontekstu. Time bi se o ovom pitanju moglo razgovarati u kontekstu evropskih integracija i neizvršavanja odluka Ustavnog suda, a pitanje od izuzetnog značaja za žrtve, preživjele i porodice nestalih osoba podiglo bi se na nivo najvažnijeg političkog diskursa – kazao je Džidić.
Predsjednica Udruženja žrtava „Foča 92-95“ Midheta Kaloper istakla je značaj obilježavanja masovnih grobnica, navodeći da je cilj Udruženja pokušati obilježiti dvije lokacije na kojima je ekshumiran najveći broj žrtava. Obilježavanje masovnih grobnica nije samo naše pravo, već odgovornost i obaveza. Svjesni smo da će to, posebno u Republici Srpskoj, ići veoma teško, ali moramo biti uporni i proaktivno djelovati jer vrijeme nije na našoj strani, a porodica nestalih je svakim danom sve manje – kazala je Kaloper.
Naglasila je da neobilježavanje mjesta na kojima su se nalazile masovne grobnice ostavlja prostor za zaborav zločina i da se to ne smije dozvoliti. Mi smo glas onih čiji su životi nasilno prekinuti tokom rata od 1992. do 1995. godine. Naša je ljudska i društvena obaveza da masovne grobnice budu obilježene i da se zna gdje su pronađeni posmrtni ostaci naših najmilijih – poručila je Kaloper.
Ocijenila je da je riječ o dugotrajnom procesu, ali da će porodice i udruženja nastaviti raditi na obilježavanju tih lokacija.
Predsjednica Udruženja „Porodice nestalih općine Vogošća“ kazala je da porodice nestalih već 34 godine tragaju za istinom o svojim najmilijima i pravdom, naglašavajući da će u toj borbi istrajati dok god budu mogle. Nastavit ćemo tragati kako taj teret ne bismo ostavili mlađim generacijama – kazala je.
Govoreći o obilježavanju masovnih grobnica, ukazala je na probleme s kojima se porodice suočavaju i u lokalnim zajednicama, navodeći da se, prema njenom iskustvu, Zakon o nestalim osobama nedovoljno poznaje i primjenjuje.
Podsjetila je da je prva grobnica otvorena nakon reintegracije Vogošće bila u mezarju u Svrakama te da će, uz pravnu pomoć i podršku BIRN-a, pokušati postaviti obilježje na toj lokaciji.
Navela je da je već razgovarala s nadležnima i istraživala mogućnosti postavljanja ploče, ali da je upućena na Islamsku zajednicu radi pribavljanja odobrenja.
Predstavnica Ambasade Kanade Isabelle Jaulgey istakla je značaj memorijalizacije masovnih grobnica za očuvanje sjećanja na žrtve, kao i za preživjele i njihove porodice, navodeći da Kanada podržava inicijative usmjerene na očuvanje historijskog sjećanja. Memorijalizacija i obilježavanje masovnih grobnica jedan su od načina da se oda priznanje žrtvama te iskustvima preživjelih i njihovih porodica. Time se čuva sjećanje na ljude koji su izgubili živote, ali i na mjesta povezana s tim događajima – kazala je Jaulgey.
Naglasila je da obilježavanje tih lokacija doprinosi očuvanju historijske memorije i dokumentiranju značajnog dijela prošlosti za buduće generacije, uz dostojanstven odnos prema preživjelima i porodicama žrtava.
Jaulgey je kazala da je Kanadi jasan značaj potrebe porodica da sačuvaju sjećanje na svoje najmilije, kao i širi društveni značaj razumijevanja razmjera ljudskih gubitaka i njihovih posljedica po pojedince, porodice i zajednice.
-Upravo zato Kanada putem Kanadskog fonda za lokalne inicijative nastoji podržati projekte koji se odnose na ljudska prava, inkluziju i poštovanje dostojanstva svih ljudi – poručila je Jaulgey.
Kroz projekat „Obilježavanje masovnih grobnica: podrška udruženjima žrtava kroz obuke i javnu kampanju u njihovim nastojanjima da obilježe mjesta stradanja u Bosni i Hercegovini“, BIRN BiH pružio je pravnu podršku porodicama i udruženjima žrtava, dokumentovao konkretne slučajeve i otvorio pitanje odgovornosti institucija za ostvarivanje prava na memorijalizaciju.
Na konferenciji su novinarke BIRN-a Lamija Grebo i Emina Dizdarević Tahmišćija predstavile deset priča o inicijativama za obilježavanje masovnih grobnica nakon čega je uslijedila panel-diskusiju s predstavnicima udruženja žrtava s fokusom na iskustvima porodica, institucionalnim i administrativnim preprekama te konkretnim koracima potrebnim za dosljednu primjenu Zakona.
Konferencija predstavlja završni događaj projekta Obilježavanje masovnih grobnica: podrška udruženjima žrtava kroz obuke i javnu kampanju u njihovim nastojanjima da obilježe mjesta stradanja u Bosni i Hercegovini, koji podržava Vlada Kanade kroz Fond za lokalne inicijative Kanade.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.