Fotograf Boris Trogrančić posjetio je kompleks i njegovu biblioteku, u kojoj se čuvaju stari rukopisi i primjerak Mesnevije Dželaludina Rumija star oko 170 godina.
Tekiju na Oglavku osnovao je šejh Abdurrahman Sirrija, učenjak, pjesnik i kaligraf, jedan od najznačajnijih predstavnika sufijske tradicije u Bosni i Hercegovini. Uz konake i musafirhanu, tekija nije bila samo mjesto molitve i duhovnog usavršavanja, nego i mjesto susreta, gostoprimstva i razmjene znanja.
Kompleks je ovih dana fotografisao Boris Trogrančić, kome je historiju tekije i njene biblioteke približio Kenan ef. Sikirić, voditelj tekije i Sirrijin potomak.
Abdurrahman Sirrija rođen je u Fojnici, prema većini izvora oko 1775. godine (neki navode 1785), a umro je 1847. Njegov otac i djed bili su kadije. Nakon fojničke medrese duhovno se odgajao kod šejha Husein-babe Zukića u tekiji u Živčićima kod Fojnice. Od njega je dobio i ime Sirri, što znači tajanstveni.
Kad je završio duhovno obrazovanje, tekiju je podigao na svom imanju na Oglavku. Prema dostupnim izvorima, tekija je nastala na prijelazu 18. u 19. stoljeće, oko 1800. godine. Sirrija je pisao ilahije na turskom i bosanskom jeziku, a bosanske je zapisivao arebicom. Njegov divan, prema radu orijentaliste Fehima Nametka objavljenom u Prilozima za orijentalnu filologiju, sadrži i silsilu, lanac duhovnih učitelja nakšibendijskog reda.
U 19. stoljeću Oglavak je prerastao u važno duhovno, kulturno i društveno središte. Među posjetiocima su, prema Sarajevskoj sehari, bili bosanski valije Mehmed Vedžihi-paša, Morali Namik-paša i Mehmed Kamil-paša, hercegovački upravitelj Ali-paša Stočević, Husein-kapetan Gradaščević i Omer-paša Latas. Avaz navodi i da je Oglavak bio oslobođen svih poreza i dažbina.
Sirriju je naslijedio sin Abdullatif, a tekijom su i u 20. stoljeću upravljali njegovi potomci iz porodice Sikirić. Jedan od njih, Behauddin Sikirić, vodio je tekiju u prve dvije decenije 20. stoljeća i ostavio dvije zbirke pjesama.
Posebnu vrijednost kompleksa čini biblioteka, u kojoj se nalaze stari rukopisi i izdanja, svjedočanstva duge tradicije pismenosti i učenosti u ovom dijelu Bosne.
Među njima je i primjerak Mesnevije, djela perzijskog pjesnika i mistika Dželaludina Rumija iz 13. stoljeća, star približno 170 godina. Mesnevija ima šest knjiga i oko 25.000 dvostiha, a stoljećima se čitala i tumačila u tekijama širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni, prenio je N1.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.