Naime, Komisija je 2. maja 2023. zabranila uvoz pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta u pet istočnih članica EU-a. Bescarinski izvoz poljoprivrednih proizvoda u ostatak EU je ostao dopušten. No, 9. juna je odluka o ograničenju prolongirana, a pod pritiskom Bugarske, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke.
Ovih pet zemalja zahtijevaju nastavak mjera do kraja godine, a Poljska i Mađarska prijete uvođenjem nacionalnih zabrana.
Veći kapacitet za izvoz Dunavom
Izaslanstvo EU-a otputovat će iduće sedmice u ukrajinske i rumunske luke na Dunavu kako bi se iz prve ruke uvjerili u problem s logistikom i uskim grlima. Cilj je do sredine septembra povećati izvozne kapacitete Dunavom na 4 miliona tona žitarica mjesečno, piše Agroklub.
Glasnogovornica EU-a objasnila je da Komisija vrlo blisko surađuje s državama članicama te Ukrajinom i Moldavijom na tehničkoj i političkoj razini kako bi riješila logističke probleme i značajno povećala kapacitet koridora solidarnosti. Glavni cilj je osigurati da žitarice budu izvezene iz Ukrajine.
Proširit će Sulinski kanal
Prema podacima carine ove zemlje, u julu i avgustu izvezeno je oko 4,3 miliona tona žitarica, gotovo 10 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, i to 1,9 mil. t pšenice te gotovo 2,0 mil. t kukuruza.
Rumunska vlada želi u sljedeća dva mjeseca udvostručiti transportne i utovarne kapacitete luke Constanta i dunavske rute. U tu svrhu posebno se planira proširenje Sulinskog kanala kroz deltu Dunava.
Kako izgledaju cijene?
Sve ovo dovodi do pada žitarica na evropskom i američkom tržištu. Utjecaj ima i veći obujam proizvodnje u Rusiji.
Cijene evropske pšenice za septembarski ugovor su na pariškoj berzi pale na 222 eura po toni, a na čikaškoj na 210 €/t.
Kada je riječ o kukuruzu, na MATIF-u su cijene za ugovor u novembru neznatno pale na 211 €/t, a na čikaškoj su rasle i danas su bile 190,50 €/t.
Uljana repica bilježi rast cijena pa je tako na MATIF-u za ugovor u studenom iznosila 473,25 €/t, a na CBOT-u