Naime, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još nije usvojio prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa o produžavanju zabrane izvoza oblovine do 31. oktobra, iako je rok primjene postojeće odluke istekao prije gotovo dva mjeseca. Dok domaći drvoprerađivači ističu da je što prije potrebno donijeti odluku o spuštanju rampe, izvoz raste.
Zabrana izvoza oblovine istekla je 31. jula. Odmah po isteku zabrane, za osam dana drvoprerađivači uspjeli su da izvezu drvo u vrijednosti od 130.000 KM. Ta brojka je samo nastavila da raste.
Zbog problema sa nabavkom sirovine na domaćem tržištu, jedan od najvećih bijeljinskih prerađivača drveta, kompanija “Steko” okrenula se uvozu.
“U vremenima kada je drvo bilo na cijeni i kada su svi drvoprerađivači mogli da zarade, tad je bio dozvoljen izvoz i došli smo u situaciju da sam ja u tom trenutku morao preći na kompletan uvoz iz Austrije i Njemačke što mislim da je sramota za sve naše u ovoj zemlji”, ističe Milenko Stevanović, direktor kompanije za proizvodnju drvenih kuća.
Ako se ponovo ne zabrani izvoz oblovine, najbolji trupci će ići van granica, kažu u Udruženju drvoprerađivača RS-a.
“Generalno će biti problem da će najbolji trupci lišćara ponovo da odu u Kinu ili u ostatak Evrope, čega je u BiH nedovoljno. Ako imamo razumijevanja, da možda napravimo kompromis, predložićemo da se ogrevno i meko drvo, jela, smrča, da se ostave kao slobodni za izvoz”, kaže Darko Partalo iz Udruženja drvoprerađivača.
Iako su nadležni izrazili opredijeljenost za usvajanje ove odluke, konkretni potezi se i dalje čekaju.
“Insistiram na usvajanju ove odluke, jer je to rezultat dogovora vlada Republike Srpske i Federacije BiH sa zajedničke sjednice u junu. Naša dužnost je da pratimo politike entitetskih vlada i postupamo u skladu sa onim što one traže od institucija na nivou BiH”, naglasio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
U Privrednoj komori RS-a ističu da je odluka o zabrani izvoza imala pozitivne efekte, ali da se drvoprerađivači sada susreću i sa manjkom tražnje i smanjenjem broja ugovora.
“Došlo je do smanjenja ugovora i potražnje iz inostranstva. Ono na šta mi ne možemo uticati je potražnja i ono što se dešava na tržištu EU, gdje naši prerađivači izvoze svoje proizvode, a to je manjak tražnje za našim proizvodima”, navodi Slavica Marković iz Privredne komore regiona Bijeljina.
Tržište Evropske unije trenutno je preplavljeno robom iz Kine, što dodatno smanjuje potražnju za proizvodima iz BiH, piše BHRT