To znači da ponovo postoji “privremena opasna zona” na sjeverozapadu Crnog mora, saopćilo je u utorak rusko ministarstvo vanjskih poslova nakon što je ministar Sergej Lavrov nazvao svog turskog kolegu Hakana Fidana.
Istovremeno, Moskva je upozorila druge države da same ne obnavljaju sporazum. Nastavak bez učešća Rusije bio bi rizičan, rekao je u utorak portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi agencija Interfaks.
“To je zona koja se nalazi neposredno uz zonu borbenih dejstava, gdje postoje određeni rizici bez odgovarajućih sigurnosnih garancija.” Jer Ukrajina koristi ove vode za vojne aktivnosti, objašnjava Peskov. On je odgovarao na sugestije da bi Turska mogla zaštititi teretne brodove koji prevoze ukrajinsko žito.
Kremlj odbacuje kritike o povlačenju
Istovremeno, portparol Kremlja je odbacio međunarodne kritike o povlačenju Rusije iz sporazuma o izvozu žitarica. Rusija ispunjava svoje obaveze i nastaviće da snabdijeva žitarice siromašnim zemljama. Osim toga, Rusija je već u kontaktu sa afričkim zemljama.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ranije je pozvao da se izvoz preko Crnog mora nastavi bez odobrenja Rusije. To bi trebalo učiniti u saradnji sa Ujedinjenim nacijama i Turskom, uz čije je posredovanje sporazum sklopljen u julu 2022. godine. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je u ponedjeljak da želi promijeniti mišljenje o sporazumu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Turska je bila posrednik u sporazumu o žitu uz Ujedinjene nacije.
Rusija vidi svoje zahtjeve kao neispunjene
Rusija je dozvolila da sporazum istekne u ponedjeljak jer ne vidi ispunjenje vlastitih zahtjeva za lakši izvoz gnojiva i poljoprivrednih proizvoda. Odluka je izazvala mnogo kritika na međunarodnom nivou – takođe zato što je ukrajinsko žito važno za snabdijevanje drugih zemalja hranom.
Čak i tokom rata Ukrajina je navodno ostala najveći dobavljač pšenice Svjetskog programa za hranu (WFP) od 2022. godine, opskrbljujući više od polovine globalne nabavke pšenice WFP-a. Kada ugovor istekne, pritisak na cijene hrane mogao bi se povećati, što bi posebno pogodilo ljude u siromašnijim zemljama. Barem dio olakšice pružaju trgovačke rute koje su posebno razvile EU i Ukrajina preko rijeka, željeznica i puteva.
Prema podacima EU, od početka rata do kraja juna iz Ukrajine je izvezen 41 milion tona žitarica, uljarica i drugih poljoprivrednih proizvoda preko ovih takozvanih koridora solidarnosti. U početku je bilo nejasno do koje mjere bi se solidarni trgovački putevi mogli dalje proširiti. Osim toga, izvoz ovim putem je u prošlosti bio relativno skup.