U saopćenju podsjećaju da je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin u februaru 2022. objavio “posebnu vojnu operaciju”. Ubrzo nakon toga začule su se eksplozije u blizini ukrajinskih gradova. Grad Harkov, na istočnoj ukrajinskoj granici, napadnut je među prvima i to prije zore. Dvije godine poslije, Ukrajina broji na hiljade mrtvih. Više od pet miliona ljudi je raseljeno unutar granica Ukrajine, dok se procjenjuje da je oko šest miliona Ukrajinaca napustilo svoju zemlju. Početkom ovog mjeseca Posmatračka misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini je apelovala da je broj civilnih žrtava ponovo počeo da raste, a obzirom da su napadi zahvatili dijelove daleko od bojnog polja, došlo je do povećanja broja ubijene i povrijeđene djece saopćeno je iz UDIK-a.
Iz ovog udruženja ističu da je “Ukrajina samo vrhunac zla kog je ruski predsjednik Vladimir Putin godinama gradio u Gruziji, Čečeniji, Moldaviji, Rusiji”. Brojnim potezima ruska vlada nastoji ugušiti sve moguće glasove neslaganja te progoni ili hapsi brojne opozicione ličnosti, kao i organizacije – navode iz UDIK-a.
Kažu da su svjesni i da Putinova djela nailaze na odobravanja u mnogim nedemokratskim režimima u svijetu. Neminovno je da je došlo do porasta djelovanja brojnih desničarskih i proruskih organizacija u Bosni i Hercegovini. To je naročito vidljivo tokom proslave neustavnog Dana Republike Srpske, kada se veličaju ratni zločinci, utjeruje strah povratnicima, te iznose prijeteće poruke i drže ratnohuškački govori. Za nas, koji imamo iskustvo genocida, rat je neprihvatljiv. Rat u Ukrajini, kao i onaj u našoj zemlji, rezultuje ogromnom ljudskom patnjom, prisilnim migracijama stanovništva, kao i ekonomskom krizom. Kao aktivisti za ljudska prava protivimo se onima koji zagovaraju Ukrajinu, ali i Bosnu i Hercegovinu, po mjeri ruskih ideja – poručili su iz UDIK-a.
Pozvali su političke lidere BiH i međunarodnu zajednicu da više rade na suzbijanju ovakvih ideja, na zaustavljanju rata, te jačanju solidarnog društva temeljenog na demokratiji i evropskim vrijednostima.