U fokusu su bili zapažanja rodne ravnopravnosti u praksi nevladinih organizacija, kao i Izvještaj učinka “Rodna ravnopravnost i sprječavanje nasilja nad ženama“ koju je proveo Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH.
– Konkretno, od Koordinacionog odbora se očekivalo da definira ključne probleme u pogledu rodne ravnopravnosti u USK i odredi prioritete budućeg djelovanja. To će usmjeriti aktivnosti i resurse ka konkretnim promjenama kako bi se poboljšalo stanje rodne ravnopravnosti. Ured za reviziju institucija FBiH u oktobru ove godine objavio je izvještaj revizije učinka na temu rodna ravnopravnost i sprječavanje nasilja nad ženama. Analizirani su gender akcioni planovi po kantonima i utvrđeno je da ti planovi ne sadrže jasne pokazatelje o realizaciji uspješnosti svake od mjera.
– Članovi Koordinacionog tima su predstavnici resornih ministarstava i ujedno izvjestitelji o stanju po pitanju provedbe GAP-a USK-a, koji preuzimaju određene zadatke i provode aktivnosti, te na sastancima izvještavaju o njihovoj realizaciji. Zbog toga će Koordinacioni odbor ubuduće tražiti da svako za svaku od aktivnosti koju provodi u okviru GAP-a navede u izvještaju da li je realizirana ili nije. Rok za izradu izvještaja Koordinacionog odbora je kraj februara, a već u martu bi se trebao naći pred Vladom USK – kaže za Fenu predsjednica Koordinacionog odbora za praćenje GAP-a USK-a Fatima Šušnjar.
Učesnici sastanka Koordinacionog tima za praćenje provođenja GAP-a USK-a usaglasili su se oko ključnih prioriteta za djelovanje u oblasti ravnopravnosti spolova. Prije svega, djelovanje u pravcu zagovaračkih aktivnosti kod donosioca odluka u USK-a za donošenje novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji bi bio usklađen sa Istanbulskom konvencijom, a kojim bi prije svega bile definirane hitne, precizne i djelotvorne mjere za zaštitu žrtava nasilja i utvrđeni standardi za osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća.
Također, to uključuje i zagovaračke aktivnosti kod donosioca odluka za usklađivanje Krivičnog zakona FBiH sa Istanbulskom konvencijom, posebno u smislu definisanja femicida kao posebnog krivičnog djela.
Prioriteti su i implementacija aktivnosti GAP-a u vezi sa donošenjem Uredbe o procjeni uticaja propisa, posebno na ravnopravnost spolova. Aktivnosti uključuju i zagovaranje donošenja gender akcionih planova u svim jedinicama lokalne samouprave na području USK-a i jačanje kapaciteta i koordinacije vladinog sektora s civilnim društvom, kako bi u potpunosti preuzeli svoje uloge u pogledu unapređenja stanja u oblasti ravnopravnosti spolova.
– Preventivan rad sa porodicama je prioritet za unapređenje rodne ravnopravnosti i ekonomsko osnaživanje žena žrtava nasilja je karika koja nedostaje, što je neophodno sistemski riješiti – naglašava Šušnjar.
Dodaje kako unutar vladinih resora, ustanova i preduzeća postoji horizontalna segregacija žena u svih 19 oblasti koje se prate, te da je u njih 13 više muškaraca.
Kada su u pitanju komisije koje formiraju Vlada i Skupština USK-a, zastupljenost žena prema izbornom zakonu treba biti 30 posto, a kolika je u ona u stvarnosti tek treba utvrditi u narednom periodu i još brojni drugi pokazatelji koji bi trebali otkriti pravu sliku ravnopravnosti spolova u tom kantonu.