I taman kad se pojavi neka lijepa vijest, poput povećanja penzija, to opet nije dobro za sve, jer to nosi nova poskupljenje, to znači nova opterećenja poslodavcima, a posebno malim biznisima.
Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine svjesni su izuzetno niskih minimalnih plata u poslovnom sektoru, žele ih povećati, ali uz paralelno rasterećenje od obaveza i nameta koje poslovna zajednica ima, no to sada nije moguće. Ako rastu penzije, rastu i nameti, a olakšica nema!
O ovoj temi za komentar pitali smo Damira Miljevića, ekonomskog analitičara koji nam je potvrdio kako je normalno u ovakvom sistemu očekivati povećanje nameta.
„U ovom sistemu pričati, mislim, željni da država pomogne njenim građanima, a ona ništa. Nažalost, penzioni sistem koji je trebao biti održiv je upropašten u zadnjih 20 godina i prešlo se na budžetsko finansiranje, djelimično. A to znači prelijevanja novca od privrede građana u budžete i onda preraspodjela dobiti izmjeđu ostalog i za penzije.
Sistem je neodrživ sam po sebi i normalno da će to značiti povećanje nameta, uzmu vam iz lijevog džepa da bi vam dali u desni džep. Ovo nisu održiva rješenja, već situacija samo ‘drži vodu dok majstori odu’.
Rješenja se sva znaju, svijet se razvija zadnjih 200 godina i ovo nije pitanje rješenja, ovo je pitanje volje da se radi u korist građana i privrede, a ne u vlastitu korist, ništa drugo. Nema izmišljanja tople vode, iz stanovišta struke sve se zna kako se i šta se radi. Ako gospoda ne znaju kako treba raditi, neka unajme nekoga ko zna“, kaže Miljević za Bosnainfo.
Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UPF BiH), koje okuplja 20.000 članica, firmi i pravnih subjekata u FBiH, pripremilo je još 2022. godine dokument “Šta poslodavci očekuju od vlasti” u kojem su dostavljeni prijedlozi zakona, podzakonskih i provedbenih akata za sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta i rasterećenja privrede. I u ovoj godini UPF BiH naglašava kako je ključno razgovarati o fiskalnim i parafiskalnim reformama, propisima o minimalnoj plaći i uticaju smanjenja oporezivanja rada na javne fondove. Održavaju se sastanci privrednika i poslodavaca, ali na nivou države kada je riječ o ovim pitanjima nema promjena.
Najvažnija stavka za biznise jeste smanjenje opterećenja poslodavaca, a kao što vidimo na sceni, evidentno je da od toga nema ništa.
Čuveni fiskalni zakoni (Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak) u Federaciji Bosne i Hercegovine već godinama su strateški cilj vlasti. Njihova reforma planirana je od 2015. godine, ali do danas ti zakoni, odnosno promjena tih zakona nije provedena.
„Ovde očigledno nema nikakve volje da se mijenja sistem koji je apsolutno poreski nepravedan, znači oporezujete i kavijar i zlato i luksuzne automobile istom stopom kojom oporezujete brašno, prema tome, očigledno nema dobre volje da se ide na diferencirane stope pdv-a i da se vodi u krajnjoj liniji i ekonomska i socijalna politika preko poreskog sistema, tako da su novi fiskalni zakoni samo prazna priča“, istakao je Miljević za Bosnainfo.
Jedinstvena stopa PDV-a u BiH iznosi 17 posto na sve robe i usluge. Uvođenje diferencirane stope PDV ranije je najavljeno kao mjera protiv sve većih poskupljenja na tržištu BiH, no nije bilo podrške za ovako nešto.
Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ranije su upozorili da se protive uvođenju diferencirane stope PDV-a u BiH.
“Smanjenje stope na osnovne artikle je skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima. Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru”, saopšteno je iz MMF-a u martu 2022. godine.
I u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ranije su se usprotivili donošenju izmjena Zakona o PDV-u, jer su, kako tvrde, oni ti koji trebaju da predlože eventualne zakonske izmjene.
S pravom se onda građani pitaju dokle ovako i da li će doći do ekonomskog sloma?
„Neće doći do ekonomskog sloma iz jednog jednostavnog razloga što okruženje, Evropska unija i međunarodne organizacije neće dopustiti ekonomski slom, nego će biti ovako preživljavanje na kašikicu kao što je to zadnjih 20 godina“, rekao je Miljević za Bosnainfo.