U februaru ove godine proslavila je platinasti jubilej, obilježavajući 70 godina od kako je sjela na tron.
No, ako je Elizabeta II. najduže na tronu, ko je krunu nosio najkraće?
Bila je to Lady Jane Grey, koja je Engleskom vladala samo devet dana u julu 1553., nakon smrti dotadašnjeg monarha Edwarda VI. Navodno je od šoka pala u nesvijest kad su joj saopćili da je njen red da zauzme prijestolje.
Kako se može pretpostaviti, Lady Jane je bila zapravo pijun u političkim igrama. Ovakve intrige u to su vrijeme bile moguće jer linije nasljeđivanja nisu bile tako jasne kao danas. Jane je bila kći rodice Henrika VIII. Frances, i time predodređena za ugodan život. No, završilo je kako je završilo, dobrim dijelom narušavajući idiličnu sliku o vladavini Tudora kao političkom i društvenom zlatnom dobu. Možda je dodatni remetilački faktor bilo i to što se zaslugom Janeinog praujaka u cijelu priču umiješao i religijski faktor, sukob između katolika i Anglikanske crkve.
Porodica je imala plan kako će dovesti Jane do trona – htjeli su je udati za Henrikovog sina Edwarda, pa su je pažljivo pripremali i školovali za buduću kraljevsku ulogu, zbog toga je navodno bila iznimno obrazovana za žene tog doba. No, kad je postalo očito da mladi kralj umire, plan se promijenio. John Dudley, vojvoda od Northumberland i po mnogima tadašnji stvarni vladar Engleske imao je samo jedan cilj: spriječiti da na vlast dođe Edwardova polusestra, kći Henrika VIII. i Katarine Aragonske, katolkinja Mary Tudor. Nagovorio je kralja da i Mary i svoju drugu polusestru Elizabetu proglasi nezakonitom djecom, i liniju nasljeđivanja usmjeri prema Jane, tada šesnaestogodišnjakinji. Time se pokrenuo lanac događaja koji su doveli do njene kratke vladavine i smrti.
U maju 1553. Jane se udala za Dudleyevog sina Guildforda, tek koju godinu starijeg od nje. Time se učvrstila veza Northumberlanda s tronom. Dva mjeseca kasnije umire 15-godišnji Edward VI., nakon šest godina dječačke vladavine tokom koje je jako pobolijevao. Vojvoda je Jane Grey odveo u svoj dvorac na tajni sastanak gdje se okupila cijela njena i Dudleyeva porodica. Kad joj je rečeno da će biti kraljica onesvijestila se, a potom ne baš razdragano prihvatila dužnost, riječima ‘ako je ono što mi je dano i zakonski moje’. Na tron je zasjela 10. jula 1553.
Podanici krune nisu bili oduševljeni, jer je većini bilo dosta političkih intriga, i smatrali su da je Mary Tudor bolji izbor, najviše zbog svojih veza s katoličkim vladarima. Kad se Lady Jane uselila u Tower sukobila se s mužem i njegovom majkom, jer ga nije htjela proglasiti kraljem. U međuvremenu, Mary je poslala pismo u kojem je zahtijevala da vlast pripadne njoj.
Pokazalo se da se Northumberland jako preračunao, jer je Mary bila poznata i popularna u narodu, za razliku od javnosti prilično nepoznate Jane. Na koncu, već 19. jula 1553. Mary Tudor je proglašena kraljicom, a Tower je umjesto doma postao zatvor za Jane. Jedno vrijeme smatralo se da će Mary pomilovati svoju prethodnicu, no te su nade nestale kad se Jane usprotivila Marynom ozakonjenju katoličke mise, čak je protestante pozvala na sveti rat u ime Krista. Za budućnost Lady Jane nije bilo baš korisno ni to što je njezin otac pokrenuo oružanu pobunu protiv kraljice Mary zbog njene želje da se uda za španskog kralja.
Nakon mjeseci zatvora, 12. februara 1554. Lady Jane Grey je pogubljena, zajedno s mužem, ponajprije zbog toga što je Mary shvatila da će – ostane li na životu – zauvijek predstavljati smetnju njenoj vlasti. Protestanti su Lady Jane smatrali mučenicom, a kraljica Mary vladala je sljedećih pet godina, do smrti u 42. godini. Tada ju je naslijedila jedna od najvećih vladarica ili vladara koju je Engleska ikad imala, polusestra Elizabeta I.