On je svojvremeno otkrio da je namjestio čak 80 utakmica, a bio je i prvi čovjek koji je javno govorio o namještanju mečeva u ligama nekadašnje SFRJ.
Prvi meč koji je Džarovski namjestio navodno bio je susret nižih liga između Jugokokte i Tikveša 1968. godine, nakon čega je krenuo vrtoglavi „uspon“ u svijetu namještaljki – 1971. je utakmica između Leskovca i Velgoštija završena nevjerovatnim rezultatom – 134:0.
U jednom intervjuu otkrio je da je rezultat morao da bude toliki „jer je dobio informaciju da će druga utakmica da bude završena rezultatom 96:0“.
Iako je sam javno govorio da je namjestio preko 80 mečeva, nekadašnji predsjednik Fudbalskog saveza Jugoslavije Slavko Šajber ga je okarakterisao „crnim zlom jugoslovenskog fudbala“, a zvanično je bio optužen za namještanje 22 utakmice, između ostalog cijelo posljednje kolo u sezoni 1985/86, kada je na inicijativu Šajbera ponovljeno skoro čitavo kolo, sem Partizanove utakmice protiv Željezničara.
„Pogriješili su, namjestio sam 23 utakmice. Međutim, kada se došlo do analize utakmice Hajduk – Sloboda u Splitu, a rezultat je bio 1:1, onda je tužilac rekao – valja poslije ovoga izaći na rivu. To je značilo, zašto da čačkamo Hajduk. Imamo Džarovskog i onako za 22 namještene utakmice“, prisjetio se svojevremeno u izjavi datoj Politici Džarovski.
Iako mu je prijećeno kaznom od 15 godina, iza rešetaka je proveo 90 dana.
Iako je svojevremeno bio menadžer brojnim velikanima srpske muzičke scene, istakao je da mu to nije bio najveći uspjeh:
„Nisu za meni najveći uspjesi Zdravko Čolić, Mišo Kovač, Bijelo Dugme, Tereza Kesovija, Bora Čorba, Oliver Mandić, Kemal Monteno, Miki Jevremović, Indeksi i Leb i sol, čiji sam bio menadžer, već fudbalski klub Sloga Jugomagnat u prvoj Makedonskoj ligi. Osvojili smo tri titule zaredom, zahvaljujući meni“, rekao je on.