Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, a doktoriao 1960. godine. Bio je član Akademije nauka Bosne i Hercegovine. Radio je kao profesor na sarajevskom Filozofskom faliktetu. Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke i prevedene na strane jezike. Najveći broj prevoda doživjela je knjiga “Lenjin monografija njegove misli”, koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski jezik.
Rođen je u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu i srednju školu.
Studirao je filozofiju u Beogradu i Zagrebu.
Bio je jedan od suosnivača i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), a tokom rata i potpredsjednik Muslimanske bošnjačke organizacije (MBO) te ambasador Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji i Švicarskoj.
Bio je teoretičar, filozof, pisac i esejist. Borio se za prava Bošnjaka, identitet, bosanski jezik i mnoga druga pitanja. Bio je vitalan i aktivan član društva čak i u dubokoj starosti.
Filipović je bio aktivni sudionik i saradnik svih akcija koje su imale za cilj demokratizaciju komunističkog režima, borbu protiv duhovnog i političkog dogmatizma i diktature, te za slobodu individua i slobodu i ravnopravnost muslimana i kao naroda i kao pripadnika vjere islama-posebno.
Porodica Filipović je begovskog porijekla. Filipovići potiču od zagrebačkog kanonika Franje Filipovića, koji se 1574. godine vratio islamu i odlučio da promjeni ime u Muhamed.
Zauzvrat je od sultana dobio posjed u Glamoču.
Akademik Filipović je rođen u porodici oca Sulejmana i majke Đule. Imao je brata i sestru. Za vrijeme Drugo svjetskog rata, brat mu je zavrišio u sabirnom logoru Jasenovac.