Nalazi pomno oblikovanih bočica
U dječjim grobovima iz bronzanog i željeznog doba nađenim na teritoriju današnje Austrije otkrivene su prahistorijske bočica za hranjenje djece. U pitanju su grobovi male djece u dobi do otprilike 6 godine života. Ove su prahistorijske bočice bile izrađene od keramike, a njihovoj se izradi poklanjala posebna pažnja. Bočice su imale životinjske oblike i usku cijev kroz koju su djeca mogla piti. Hemijska analiza sadržaja ovih bočica pokazala je da su sadržavale masnoće pri čemu je moguće da je riječ o mješavini majčinog i životinjskog mlijeka ili samo o životinjskom mlijeku, a za koje se pretpostavlja da je poticalo od preživača poput krava i koza.
Neolitik i pripitomljavanje životinja
Danas se smatra da su žene lovačko-sakupljačkih zajednica dojile djecu prvih pet do šest godina života, što je rezultiralo često pothranjenošću i većom smrtnošću potomstva. Tek s neolitikom i pripitomljavanjem životinja uvodi se dohrana na bazi životinjskog mlijeka. Eksperimentalni arheolozi su odmah odlučili testirali kako su te posude radile, pa su napravili keramičku repliku jedne od posuda i testirali je na djetetu starom oko godine dana. Test je pokazao da su bočice bile funkcionalne.
Porast populacije
Bebe su od neolitika do željeznog doba u srednjoj Evropi dobivale dodatnu hranu od 6 mjeseci starosti, te su se odbijale od dojenja u periodu od dvije do tri godine. Arheolozi smatraju da je upravo ova promjena dovela od povećanja nataliteta, što je rezultiralo i porastom populacije, a u konačnici je dovelo do rasta gradova. Ipak treba imati na umu da je i životinjsko mlijeko moglo u slučaju kontaminacije bakterijama dovesti do bolesti, pa i smrti djece. Uske cjevčice na ovim bočicama bile su teške za održavanje pa se na tom području moglo stvoriti pravo žarište bakterije koje su isto tako mogle dovesti do oboljenja djece.
Prvi konkretni dokazi
Siân Halcrow, bioarheologinja sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu, napisala je iduće: “imamo prvi direktan dokaz da se životinjsko mlijeko nalazilo u ovim bočicama za hranjenje beba”. Ona smatra da je upravo uz ovakvu dohranu odraslu dob doživio znatno veći broj djece. Procjenjuje se da je u prvoj godini život umiralo 35 posto djece dok je odraslu dob doživjelo njih samo 50 posto, ali to su bile znatno veće brojke od onih iz prethodnog izuzetno dugog perioda. Ovi nalazi su prvi konkretni dokazi o tome što su prahistorijske bebe jele u prošlosti. Sam dizajn bočica pokazuje da su nekadašnji ljudi ovim predmetima pridavali posebno značenje, a što govori nešto i o osjećajnom aspektu nekadašnjeg svijeta, piše portal Povijest.