Švedska je čekala na ulazak u NATO savez dok Mađarska i Turska nisu odustale od protivljenja tome, a sada se obvezala poslati kopnene borbene jedinice da sudjeluju u operacijama NATO saveza duž ruske granice.
Premijer Ulf Kristersson rekao je jučer da Švedska neće čekati ratifikaciju svoje kandidature za članstvo od strane dva parlamenta u Ankari i Budimpešti te da će poslati svoje trupe u Latviju na istočnu granicu NATO-a, prenosi Newsweek.
Švedska i njezini susjedi žive u izravnoj sjeni ruskog rata protiv Ukrajine. Ali ruske prijetnje, dezinformacije i kibernetički napadi pokušaj su destabilizacije cijele Evrope, rekao je Kristersson.
Prošle sam godine najavio da je Švedska spremna osigurati kopnene borbene jedinice za obranu baltičkih zemalja. Danas mogu izvijestiti da vlada namjerava doprinijeti bojnim snagama predvođenim Kanadom u Latviji, dodao je.
Još se ne zna koliko će biti velik ili naoružan švedski kontingent. Švedski dnevnik Dagens Nyheter citirao je neimenovane vojne izvore koji su rekli da će se te snage sastojati od oko 800 vojnika uz podršku oklopnih vozila. Načelnik švedske vojske Jonny Lindfors ranije je rekao novinarima da bi te snage mogle biti raspoređene početkom 2025. godine.
Švedske će se snage pridružiti borbenoj grupi pod vodstvom Kanade. To je jedna od četiri takve formacije bazirane u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, a namijenjena je kao prva linija obrane protiv svake buduće ruske kopnene invazije na baltičke države.
Latvijski ministar obrane Andris Spruds pozdravio je ovu najavu Stockholma.
– Zadovoljni smo ovom važnom odlukom koja će zajedno s nadolazećim primanjem Švedske u NATO postati značajno ulaganje u jačanje regionalne sigurnosti i obrane Latvije, napisao je na društvenoj mreži X.
Ta borbena grupa predvođena Kanadom trenutno uključuje kontingente iz Albanije, Češke, Kanade, Islanda, Italije, Crne Gore, Poljske, Slovačke, Slovenije i Španjolske. Ukupan broj vojnika je oko 4000, a sjedište je u vojnom kampu u blizini Rige.
Zemlje NATO saveza rade na proširenju veličine i sposobnosti borbenih skupina od ruske invazije Ukrajine u februaru 2022.
Švedska još uvijek čeka da postane 32. članica NATO-a jer je njezino pristupanje zaustavljeno bilateralnim napetostima s Turskom. Mađarski parlament također odgađa ratifikaciju kandidature Stockholma, no očekuje se da će mađarski premijer Orban popustiti ubrzo nakon što to učini i turski predsjednik Erdogan.
Švedska i Finska su započele proces pridruživanja NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu. Za Švedsku je to značilo prekid od 200 godina neutralnosti, iako je Stockholm surađivao s NATO-om, Švedska je članica Europske unije i bila je uključena u nekoliko stranih vojnih operacija uključujući rat u Afganistanu, mirovne operacije NATO-a nakon rata u Bosni i intervencijama saveza u Libijskom građanskom ratu.
Kristersson je rekao da njegova vlada povećava potrošnju za obranu za oko 2,6 milijardi dolara kako bi dosegla NATO-ov cilj potrošnje od dva posto BDP-a.
– Izdaci za obranu će se udvostručiti između 2020. i 2024., a s većim resursima dolazi i veća odgovornost za njihovo učinkovito korištenje. Obrana Švedske u ratu naš je ključni zadatak, rekao je, prenosi Newsweek.
Ruski su čelnici u više navrata prijetili Finskoj i Švedskoj zbog njihova okretanja prema članstvu u NATO-u.
– Nemamo problema sa Švedskom i Finskom kao što imamo s Ukrajinom. Ako Finska i Švedska žele, mogu se pridružiti. To je na njima, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog ljeta.
Ipak, dodao je, ‘ako bi tamo bili raspoređeni vojni kontingenti i vojna infrastruktura, bili bismo dužni odgovoriti i podići iste prijetnje za one teritorije gdje su se pojavile prijetnje za nas‘.