Moskva je stavila estonsku premijerku Kaju Kallas na potjernicu Rusije, što je prvi put da je strani čelnik stavljen na popis Ministarstva unutarnjih poslova, zbog “uništavanja spomenika sovjetskim vojnicima”, dok odnosi između Kremlja i Zapada i dalje pokazuju znakove pogoršanja, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi potvrdilo je potez 13. februara, iako nije reklo kada su Kallas, estonski državni tajnik Taimar Peterkop, litavski ministar kulture Simonas Kairys i oko 60 od 100 članova prethodnog latvijskog parlamenta – stavljeni na listu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Kallas stavljena na potjernicu zbog “oskvrnuća hisorijskog sjećanja”.
“Kremlj se sada nada da će ovaj potez pomoći da se ja i drugi ušutkamo – ali neće”, rekla je Kallas u objavi na X, bivšem Twitteru.
“Nastavit ću svoju snažnu potporu Ukrajini. Nastavit ću se zalagati za povećanje odbrane Europe”, rekla je, dodavši da potez Rusije nije “ništa iznenađujuće”.
Otkako je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu prije gotovo dvije godine, Estonija, Latvija, Litva i mnoge druge bivše sovjetske republike i bivše članice Varšavskog pakta rušile su spomenike iz sovjetske ere.
Tri baltičke države pripojio je Sovjetski Savez 1940. godine i okupirala ih je nacistička Njemačka prije nego što su ponovo pale pod vlast Moskve do ponovnog stjecanja neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Sve tri su sada članice Europske unije i NATO-a i snažno podupiru Ukrajinu u njezinoj borbi za odbijanje invazijskih ruskih snaga.
Kallas je postala estonska premijerka 2021. i ubrzo nakon toga obećala je demontirati čak 400 spomenika koji se smatraju neželjenim nasljeđem iz sovjetske ere.
Vijest o potezu Moskve da Kallas i druge dužnosnike iz zemalja EU stavi na svoju potjernicu dolazi gotovo tačno godinu dana nakon što je Međunarodni kazneni sud (ICC) proglasio ruskog predsjednika Vladimira Putina i Mariju Lvovu-Belovu, rusku povjerenicu za prava djece, moguće odgovornima za ratni zločin nezakonitog deportiranja i prebacivanja djece iz Ukrajine tokom rata.
Na popisu ruskog Ministarstva unutarnjih poslova nalazi se i predsjednik ICC-a Piotr Hofmanski.