Bosna i Hercegovina (BiH) bi trebala biti jedna izborna jedinica, a građani mogu glasati za kandidata za člana Predsjedništva BiH nezavisno od toga kojem narodu pripada i u kojem entitetu živi. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH birali bi se među pripadnicima naroda sa teritorije cijele države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.
To je, prema nezvaničnim informacijama, suština presude koju bi Evropski sud (ES) za ljudska prava trebalo da objavi u utorak (29.8.). Presuda je donesena po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda Željka Komšića. On je, kao Bosanac i Hercegovac, tužio BiH jer ne može da odlučuje o izboru člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Kovačević: „Briše se identitetska i etnička linija“
Kovačević je o presudi govorio na lokalnoj televiziji tvrdeći da, iako nije upoznat sa zvaničnim tekstom presude, ima informacije da je ES pozitivno odgovorio na većinu njegovih zahtjeva. „Briše se identitetska i etnička linija, dakle mjesto prebivališta i etnička pripadnost više ne bi trebali biti uzimani u obzir prilikom izbora članova Predsjedništva BiH“, pojasnio je Kovačević u emisiji „Istraga sedmice“, koja je emitovana na televiziji Hayat.
Prema aktuelnom Ustavu i Izbornom zakonu BiH, član državnog Predsjedništva iz reda srpskog naroda bira se iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), dok se članovi Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda biraju iz drugog bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH (FBiH). Pravo da se kandiduju za članove Predsjedništva imaju samo pripadnici takozvanih konstituivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi).
Put u „demontažu“ RS-a
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević tvrdi da se ES pretvorio u „političku instituciju“ i da se „neovlašteno upušta u pokušaj sopstvenog izbornog i ustavnog inžinjeringa u jednoj državi“. Komentirajući rješenja koja se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda državnog Parlamenta, Blagojević zaključuje da se, uz pomoć ES, „sve protivpravno radi na rušenju RS-a“. To bi, prema njegovim riječima, značilo „demontažu RS-a i unitarizaciju BiH“. „RS ne smije pristati na to, jer bi to značilo i poništavanje suštinskog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma kao pravno valjanog međunarodnog ugovora“, rekao je Blagojević.
Slaven Kovačević je, kako prenose mediji u BiH, rekao da nakon posljednje presude ES više ne može biti „legitimnog predstavljanja naroda“, na čemu posebno institiraju politički predstavnici Hrvata u BiH. To bi, kako ističe, značajno moglo uticati na buduće pregovore o „ograničenim promjenama“ Ustava i Izbornog zakona BiH i eventualni sporazum državne koalicije u tom smislu. Kovačević smatra da bi ograničene ustavne reforme i izmjene Izborbog zakona trebale biti u skladu s Ustavom BiH, prema kojem se „Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava direktno primjenjuje u BiH“.
Dragan Čović: „Legitimnost će biti još jače izražena“
I politički predstavnici bosanskohercegovačkih Hrvata oštro su reagirali na navode o presudi ES. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović prvo je izrazio sumnju u provodivost presude, a potom kazao kako će sada „legitimnost biti još jače izražena“. „Legitimnost hrvatskog naroda, kao i svakog drugog naroda, bit će još jače izražena u svim našim zahtjevima oko izmjena i Ustava, svih zakona, naravno Izbornog zakona, tamo gdje se štite kolektivna prava, a to su Domovi naroda i Predsjedništvo, i hrvatski narod će birati svoje legitimne predstavnike“, rekao je Čović. On je kazao da je i do sada bilo puno presuda koje je bilo nemoguće provesti „zbog ambijenta u BiH i nesklada zmeđu političkog djelovanja i realnog života“.
Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara smatra da bi svim građanima BiH trebalo osigurati aktivno i pasivno biračko pravo za sve dužnosti na državnom nivou „nezavisno od toga u kojem entitetu, kantonu ili distriktu žive“ – ali bez uvođenja novih izbornih jedinica. „U skladu s tim, formulirali smo jedan model za izbor članova Predsjedništva BiH i jedan za izbor delegata u klubove Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ti modeli osiguravaju i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda u tim tijelima, uz korištenje već postojećih administrativno-teritorijalnih jedinica kao izbornih jedinica, bez uvođenja bilo koje nove jedinice“, kaže Sitarski za DW.
SDP BiH ne sumnja u provodivost presude?
„Za razliku od Čovića, uopšte ne sumnjam u provodivost presude ES“, izjavio je Damir Mašić iz Socijaldemorkatske partije (SDP) BiH. On je poručio da „nema alternative osim potpune implementacije i ove i svih ostalih presuda ES“. „Vrijeme je za suštinsko zalaganje za Evropsku uniju, umjesto dosadašnjeg deklarativnog“, poručio je Mašić. Premijer FBiH i predsednik SDP-a Nermin Nikšić kaže da presuda ES potvrđuje da je budućnost „građanska i evropska BiH“. „Nažalost, iskustvo nas uči da sama presuda kod nas u BiH ne znači da će automatski biti i provedena“, kazao je Nikšić.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara (HDZ BiH), koji se nalazi na američkoj „crnoj listi“ zbok blokade izbora sudaca u FBiH, kaže da bi „svako narušavanje Daytonskog mirovnog sporazuma moglo izazvati nemir u BiH“. Čavara je tim riječima komentirao presudu ES, te insistirao na provođenju Daytonskog sporazuma. „Poštujemo Sud iz Strazbura, ali mi imamo Daytonski sporazum i Ustav BiH koji prvenstveno moramo primjenjivati“, rekao je Čavara.
Evropska konvencija ima apsolutni prioritet
Da Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava ima „apsolutni prioritet“ i da se BiH obavezala na njenu primjenu i kroz sopstvena ustavna i zakonska rješenja, za DW je potvrdio i stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić. „BiH je tu obavezu preuzela i prijemom u Vijeće Evrope“, kaže Pobrić. On je na svom Facebook profilu napisao da je, nakon posljednje presude ES, došlo vrijeme za ustavnu reformu i to bez prefiksa „ograničenu“. „Vrijeme je za institucionalnu demontažu političko-pravne strukture BiH, sve s ciljem izvršenja ove ali i ranije donesenih presuda istog Suda“, piše Pobrić.
Nurko Pobrić podsjeća da je ES i ranije donosio slične presude, a najpoznatija je ona u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“. Postupajući po tužbi Jevreja Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića ES je još 2009. godine donio presudu kojom je utvrđeno postojanje diskriminacije u Ustavu BiH i Izbornom zakonu. Sejdić i Finci tužili su BiH jer im nije omogućeno da, kao državljani BiH, budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Presuda do danas nije provedena, a Jevreji, Romi i pripadnici drugih nacionalnih manjina i dalje su obespravljeni su sopstvenoj državi. BiH se još 2002. godine, kada je postala članica Vijeća Evrope, obavezala da će izmijeniti izborno zakonodavstvo koje diskriminira pripadnike nacionalnih manjina, a reformu je trebala provesti uz pomoć Venecijanske komisije.