Uzroka je više, a na neke kao što su nepovoljne prilike – ne mogu utjecati. To za posljedicu ima smanjenje prihoda kada je u pitanju i žetva strnih žita u 2023. godini. Prihodi su mnogo niži u poređenju sa proteklom godinom, dok je izostao i očekivani prinos, koji je znatno smanjen. Dodatni i u ovim trenucima nerješivi problem poljoprivrednicima zadaju divlje svinje koje uništvaju usjeve krompira i kukuruza. Situacija je malo bolja kada je u pitanju berba i otkup krastavaca kornišona, ali kada se podvuče crta – zaključak je da je iza poljoprivrednih proizvođača sa područja Tuzlanskog kantona izuzetno teško godina.
Prinosa i berbe neće biti na gazdinstvu Zorana Jokića – propali su njegovi trud i zalaganje, sve su upropastile divlje svinje.
“Divlje svinje uništiše nam naše poljoprivredne proizvode. Uložio si i svoj trud i svoj znoj i svoj rad, novac i vrijeme i, evo, nema ništa. Znači, nula i nikom ništa“, priča ovaj poljoprivrednik iz Brgula kod Tuzle.
Šteta na njegovom imanju je velika, kao i na imanjima i sjetvenim površinama ostalih poljoprivrednika sa područja Tuzlanskog kantona koji se susreću sa ovim problemom.
“Ja ne smijem sad ovo kupiti, možda bi nešto mogao i probrati, ali ne smijem pokupiti – možda je bolesna svinja pa ću svoju stoku zaraziti pa ću još veći belaj napraviti. Znači, nemoćni smo. Ništa ne možemo, apsolutno ništa“, dodaje on.
Zabrinut je i Tomislav Jokić, koji ne spava noćima, kako bi barem malo spasio poljoprivredne usjeve u Brgulama, ali bezuspješno: „Svaku večer se pale gume, dolazim oko devet, palim gume, bacam petarde, obilazim traktorom, borimo se, ali izgleda da se ne može izboriti s ovim“.
Poljoprivrednici su se za pomoć obraćali i lovačkim društvima, iz kojih ističu da su nemoćni, budući da je na snazi lovostaj. U Ministarstvu poljoprivrede saznajemo da su i njima ruke vezane i da je jedino rješenje ovog problema izmjena Zakona o lovstvu. Ipak, nisu svi u velikim problemima. Pokazuje to primjer Ferida Selimovića iz Svojata kod Živinica, koji se bavi uzgojem krastavaca kornišona. Berba je pri kraju, zadovoljan je prinosom i preko lokalne zadruge ima zagarantovan otkup: „Ali se i napatilo i naradilo i muke se vidjelo zato što se mora očuvati i zaštititi biljka, a onda i obrati plod“.
Kada su u pitanju proljetna sjetva i žetva na području Tuzlanskog kantona, vladali su loši vremenski uslovi, što je u konačnici utjecalo na smanjenje prinosa.
“Kod pojedinih kultura imali smo smanjenje prinosa čak i 50 posto. I ne samo da je došlo do smanjenja prinosa nego je i kvalitet zrna bio lošijeg stanja“, navodi Samid Šarac, pomoćnik ministra za poljoprivredu TK-a.
Za 35 posto smanjen je prinos pšenice u poređenju sa prošlom godinom. Ilustracije radi, prosječna potrošnja pšenice po stanovniku je oko 120 kilograma, a ove godine je proizvedeno nešto više od deset tona, što zadovoljava oko 20 posto potreba stanovništva Tuzlanskog kantona. Sve će, izgleda, opet biti orijentisano ka uvozu.