Ekonomija

TEMA Bosnainfo: "Satra nas uvoz. Federacija ne zna kud ide u poljoprivredi"

Agrarni budžet u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, iznosi 175 miliona maraka i to su do sada najveća izdvojena sredstva s ovog nivoa za sektor poljoprivrede.

FOTO:  BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Poljoprivrednici su zadovoljni ovim potezom, očekuje se i da raspodjela novca bude ravnomjerna po sektorima. No, problema je ko’ u priči, da li će biti dovoljno novca za sve?

„Podržavamo ovu odluku, nadamo se da će biti usvojen budžet kako bi naša poljoprivreda opstala“, kaže za Bosnainfo Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije.

Podsjetimo, Vlada FBiH je jučer usvojila najvažniji finansijski dokument entiteta, u iznosu od oko 7,5 milijardi KM, a kojim je predviđeno povećanje za sektor poljoprivrede od 11 miliona u odnosu na prošlu godinu. Vlada Federacije BiH utvrdila je i Prijedlog zakona o izvršavanju Budžeta FBiH za 2024. godinu, koji je po hitnom postupku upućen u parlamentarnu proceduru.

Naš sagovornik je stava da je poljoprivrednika iz godine u godinu sve manje, narod se iseljava i sve je manje radne snage. Zbog toga, ističe, država mora povući crtu i pokušati zaštiti ovo što trenutno ima.

“Stanje je u našoj poljoprivredi loše već odavno, ovo sad treba popravljati, a moguće je sa povećanjima budžeta i tih preraspodjela sredstava. Stanje je onakvo kako i piše i kako je izneseno na parlamentu”, ističe Bićo.

Pročitajte još

Iako smo na početku 2024., Izvještaj o stanju poljoprivrede za 2022. godinu tek se našao pred parlamentarcima i pomalo neočekivano izazvao niz oštrih reakcija. Neki su čak išli dotle da su pozivali poljoprivredne proizvođače kako bi ustanovili tačnost navedenih podataka. Resorni minister Kemal Hrnjić mišljenja je da je stanje i lošije nego što piše u izvještaju.

“Federacija ne zna gdje ide u poljoprivredi. Kako ćemo znati je li nešto dobro ako nismo planirali”, rekao je Hrnjić. Prokomentirao je stanje uvoza, kazavši kako domaća poljoprivredna proizvodnja nije dovoljna, te da bismo ostali gladni ukoliko bi uvoz bio zabranje. Na kraju svog  izlaganja otkrio je da će ove godine više od 40 posto agrarnog budžeta biti izdvojeno za ulaganja u poljoprivredne mašine.

Udruženja poljoprivrednika iz oba entiteta FBiH i RS-a zastupanju  ideju sporazuma poljoprivrednika iz cijele države Bosne i Hercegovine, koji se najviše odnosi na borbu protiv uvoznih lobija. No, kako se boriti sa uvozom, kad država ne želi da zaštiti domaćeg proizvođača?

Nesrazmjer kupovine domaćih i uvoznih proizvoda je glavni problem za poljoprivredu i nepremostiva prepreka za domaće proizvođače. “Satra nas uvoz, uvozi ko šta hoće i koliko hoće, domaća proizvodnja je vrlo skupa zbog malih izdvajanja za tu proizvodnju”, ističe Bićo.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prošle godine na domaće tržište stiglo je 75,7 miliona kilograma mesa, dok je istovremeno iz BiH izvezeno 9,6 miliona kilograma.

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH također pokazuju apsurd, da nam u uvozu dominiraju proizvodi koje i BiH sama proizvodi, dakle voće i povrće, a mi ponovo te iste kulture uvozimo koje su slabijeg kvaliteta, nego naši domaći proizvodi.

Na uvoz voća i povrća BiH troši milione maraka, kada bismo ih usmjerli na domaću poljoprivredu, smanjili bismo zavisnost od uvoza i bili sigurni u kvalitet onog što jedemo.

S treće strane problemi su sa cijenama i u mliječnom sektoru. Litar surutke na policama marketa već dugo je skuplji od litra sirovog, svježeg mlijeka sa farmi. Proizvođači mlijeka su očajni – pritisnuti niskom otkupnom cijenom i visokim troškovima proizvodnje primorani su da smanjuju broj muznih grla, pa čak i gase gazdinstva.

“To su one stvari koje mi  stalno apelujemo, znači primarni poljoprivredni proizvođač ne učestvuje ni jednim zarezom u kreiranju cijena ni otkupnih, ni maloprodajnih. Nije normalna situacija da se mlijeko plaća 0.80 kf, a da se prodaje po 2 KM i 3 KM. Tu je negdje između proizvođače, prerađivača i trgovca neki kršlus, neko ekstra profit bere, uglavnom primarni poljoprivredni proizvođač nema ništa, čak je i u gubitku po 0.20 kf u startu po litru“, ističe Bićo.

I jedino možda dobro u cijelom vrtlogu problema s kojima se susreću poljoprivrednici jeste da vremenski uslovi koji vladaju zadnjih mjeseci nisu donijeli nove gubitke.

„Trenutno ne bilježimo gubitke, snijeg je pao u zadnji momenat, a evo i kiša poslije toga i to je dobro, da se zaštiti ono što je poniklo da ne dođe do smrzavanja, a i da bude dovoljno vlage na proljeće. Zadovoljavajuće je stanje sa onim kulturama koje su zasijane jesenas, a ovo sad što ide je dobro, zemlja je vlažna dovoljno kad bude sjetva, tako da sve ide po svom redu“, kazao je Bićo za Bosnainfo.

Prihvati notifikacije