Neko je uspio iz BiH u 2022. izvesti jedno janje ili pola ovce samo je jedan od komentara na Zeleni izvještaj Federacije BiH tokom jučerašnje rasprave u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Iako smo na početku 2024., Izvještaj o stanju poljoprivrede za 2022. godinu tek se našao pred parlamentarcima i pomalo neočekivano izazvao niz oštrih reakcija.
Neki su čak išli dotle da su pozivali poljoprivredne proizvođače kako bi ustanovili tačnost navedenih podataka.
Jedno stablo tri kile bresaka
“Ja bih ga nazvao superhiks Zeleni izvještaj, uzimamo od siromašnih da damo ovim bogatima što imaju, jer je izvještaj urađen kako bi se opravdali poticaji, trgovina poticajima, davanje poticaja stranačkim prijateljima i rodbini“, rekao je na početku svog izlaganja zastupnik Slaven Raguž.
Sa zamjerkama se ovdje nije zaustavio te je naveo kako je u pauzi današnjeg zasjedanja kontaktirao 10 poljoprivrednika, koji su mu kazali da „nikada nikome nisu polagali račune o proizvodnji“, pa je stoga iznio sumnju u vezi podatka o 122% povećanju jednogodišnjih vrsta.
Također, kako je rekao, OPG-ove koje je kontaktirao s područja su Neuma, Stoca i Čapljine i prijavili su štete od mraza, a nikada nikakvu naknadu nisu dobili.
“A ovdje kaže finansijska sredstva za štete, koliko je planirano u fening potrošeno. Kako se odradilo to planiranje, svaka čast ovome ko je radio ovo izvještaj. Najviše se koliko vidim ulaže u maslinarstvo, a maslinarstvo je Meka za one koji se bave poticajima, a ne poljoprivredom. Kupe stabljike, posade, stabljike stoje, a oni dobijaju poticaje, ni maslina ni prerađevina”, oštro je izlagao Raguž.
Po pitanju statističkih podataka produktivnosti poljoprivrede, istakao je kako je u Zelenom izvještaju pozitivno ocijenjen prosjek prinosa bresaka i nektarina, a da su oni iznosili tri kilograma po stablu.
“Koji će to proizvođač biti zadovoljan breskvom čije stablo ne daje u prosjeku 30-40 kg, pa i logički šta su tri kile, to je kesa bresaka”, dodao je i poručio resornom ministru Kemalu Hrnjiću kako to nije njegova, već odgovornost njegovog prethodnika, ali mu je zamjerio drugu problematiku. “Ono gdje imate itekako odgovornosti je zakup poljoprivrednog zemljišta u Odžaku, išli ste gore, niste napravili ništa“, ocijenio je Raguž.
Izvezli pola ovce
Osim njega, oštre kritike na izvještaj iznio je i zastupnik Mario Karamatić, komentirajući podatak da se u 2022., kako je navedeno, izvezlo ovaca u vrijednosti od 186 KM.
“Neko je uspio iz BiH izvesti jedno janje, to je veliki uspjeh, znači pola ovce ili jedno janje. Podaci koji su stravičniji od tog janjeta je da je pokrivenost izvoza uvozom govedine 2,2 posto. Znači da smo izvezli negdje oko pet miliona maraka, a uvezli 255 miliona KM“, rekao je Karamatić te podvukao kako su poticaji posebna priča.
Navodeći podatke o proizvodnji mlijeka u Evropskoj uniji, gdje ona doseže i do 9,5 hiljada litara godišnje po kravi, istakao je kako u BiH samo vrhunske farme imaju prosjek pet do osam litara, ali da zabrinjava podatak o onima koji proizvode 2,5 do 2,8 hiljada
“Onome ko ima 2.500 litara godišnje prosjek treba oduzeti tu kravu zbog zlostavljanja, a ne mu davati poticaje“, konstatirao je.
Tokom zastupničke rasprave, ipak, su se čuli i stavovi da je riječ o dokumentu koji je zapravo pregled stanja te da on ne treba da identificira probleme. Zastupnik Admir Čavalić, je rekao kako bi volio da ubuduće podaci budu precizniji, te da se ocjene ne daju paušalno osvrnuvši se na dio izvještaja u kojem se navodi da poljoprivreda značajno doprinosi BDP-u.
“Statistički posmatrano, poljoprivreda zapošljava samo dva posto radne snage, tu je ubačeno šumarstvo i ribolov, ne trebamo davati ljudima lažnu nadu“, rekao je Čavalić.
Da je dokument dobar i kvalitetan, ocijenio je Hajrudin Žilić, istakavši kako on omogućava da sagledamo stanje u poljoprivredi, što i jeste cilj. “Nije cilj da on rješava probleme nego da ih identifikuje, da se stekne slika o oblasti”, dodao je.
Obratio se i ministar
Iako je imao priliku obrazložiti izvještaj prije same rasprave, federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić, to nije učinio, što je kasnije naveo kao svoju grešku.
“Smatram i zamolio bih Dom da pokušamo politiku izgurati iz poljoprivrede, jer vjerujte mi, stanje je i lošije nego što piše u ovom izvještaju, sigurno nije na onom nivou na kojem bismo mi željeli”, otvoreno je rekao Hrnjić te napomenuo kako se nada da će s usvajanjem Strategije poljoprivrede i novih zakona stvari pokrenuti naprijed.
“Ja vas molim, ovdje u ovoj sali, bilo koji građanin ove zemlje ne smije biti protiv niti jednog strateškog dokumenta. Naša strategija je istekla 2018., do 2024. Federacija ne zna gdje ide u poljoprivredi. Kako ćemo znati je li nešto dobro ako nismo planirali”, rekao je Hrnjić te potom obrazložio neke od ključnih izmjena koje će donijeti ovaj dokument koji je u pripremi.
Ministar je pozvao da se ne iznose paušalne ocjene o nečasnim radnjama kod dodjele poticaja, te da se prijave saznanja o njihovom eventualnom postojanju, kazavši kako će on to prvi provjeriti. Također, uputio je poziv da se podrže izmjene zakona o novčanim podrškama, jer resorno federalno ministarstvo prema trenutnom, nema mogućnost da u kantonima provjerava ispravnost njihove dodjele.
“Moja intencija je da svaka marka mora doći u ruke poljoprivrednike, a možda ne dolazi, mnogo je priča iz kuloara, ali ljudi u Ministarstvu časno rade svoj posao“, naveo je.
Odgovorio je i zastupniku Ragužu kada je riječ o dodjeli zemljišta u Odžaku, kazavši kako se 1.600 hektara nije obrađivalo tri do četiri godine zbog sukoba lokalnih poljoprivrednika i krupnog kapitala, dodajući kako je dao podršku lokalnim proizvođačima, ali da ne možemo zabraniti ulazak krupnog kapitala.
“Danas imamo situaciju, prema mojoj informaciji da su 1.000 ha obradili lokalni proizvođači, mještani, a 600 ha je obradila firma koja se borila za to zemljište. Dobio sam informaciju da su zadovoljni i jedni i drugi”, rekao je Hrnjić, piše Agroklub.
Prokomentirao je stanje uvoza, kazavši kako domaća poljoprivredna proizvodnja nije samodostatna te da bismo ostali gladni ukoliko bi uvoz bio zabranje. Na kraju svoj izlaganja otkrio je da će ove godine više od 40 posto agrarnog budžeta biti izdvojeno za ulaganja u poljoprivredne mašine.
Izvještaj je u konačnici usvojen, kao i zaključak na inicijativu zastupnika Damira Nikšića da se do kraja godine izradi nacrt pravilnika o uvjetima uzgoja industrijske konoplje u BiH.