Ovi čudno sjajni bljeskovi svjetlosti, koji se registruju u radioopsegu elektromagnetnog spektra, pojavljuju se privremeno i nasumično iz svemira.
Vjerovatno potječu od crnih rupa, neutronskih zvijezda ili čak vanzemaljaca, a kreću se od djelića milisekundi do nekoliko sekundi prije nego što nestanu bez traga.
Sada su istraživači objavili da su otkrili pet novih FRB-ova zahvaljujući nadogradnji na Westerbork Synthesis Radio Telescope u Nizozemskoj.
Dok su putovali na Zemlju kroz svemir, tri od ovih FRB-a probila su našu susjednu galaksiju Triangulum, spiralnu galaksiju udaljenu oko 2,73 miliona svjetlosnih godina.
Detektovano je pet novih brzih radio rafala koje je otkrio teleskop Westerbork u Holandiji, pokazuje nova studija (utisak umjetnika)
Novi FRB-ovi otkriveni su 2019., ali tek sada su detaljno opisani u novom dokumentu međunarodnog tima predvođenog Joerijem van Leeuwenom sa Univerziteta u Amsterdamu.
Šta su brzi radiorafali?
FRB-ovi su godinama zbunjivali istraživače, pojavljujući se kao prolazni signali iz dalekog svemira koji se još ne mogu definitivno objasniti.
Smatra se da ovi kratki bljeskovi mogu doći iz crnih rupa ili neutronskih zvijezda, iako su neki čak nagađali da bi mogli biti vanzemaljskog porijekla.
Prvi FRB je uočen, odnosno ‘čuo’ se putem radioteleskopa, još 2001. godine, ali nije otkriven sve do 2007. kada su naučnici analizirali arhivske podatke.
Ali to je bilo tako privremeno i naizgled nasumično da su astronomima bile potrebne godine da se slože da nije kvar u jednom od instrumenata teleskopa.
‘Brzi radiorafali (FRB) moraju se pokretati jedinstvenim energetskim emisionim mehanizmima’, piše tim u svom radu.
‘Otkrili smo pet novih FRB-a, značajan dodatak na otprilike 100 objavljenih u to vrijeme.’
FRB-ovi su radiotalasi tako da ih ljudsko oko ne može vidjeti, ali nisu neuobičajeni.
Dolaze sa svih strana neba, ali godinama zbunjuju istraživače jer je njihov uzrok malo istražen.
Moguće je da ih emituju neutronske zvijezde – kolapsirane jezgre nekih masivnih zvijezda koje skupljaju otprilike masu našeg Sunca u područje veličine grada.
Ali naučnici su također sugerirali da bi to mogli biti umjetni signali koje su stvorila inteligentna bića.
U 2017. godini, tim Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku rekao je da bi oni mogli doći sa udaljenih vanzemaljskih predajnika koji napajaju međuzvjezdane sonde.
Profesor Avi Loeb sa instituta rekao je tada da je vještačko porijeklo ovih signala ‘vrijedno razmatranja’.
Kada se jedan FRB ugasi, on sadrži 10 triliona puta veću godišnju potrošnju energije cjelokupne svjetske populacije.
Bljeskovi su toliko snažni da ih radioteleskopi mogu otkriti s udaljenosti više od četiri milijarde svjetlosnih godina.
Ali proučavanje FRB-a je teško jer niko ne zna gdje će na nebu doći do sljedećeg praska.
Štaviše, svaki od njih obično traje samo milisekundu (iako su prošle godine stručnjaci najavili otkriće jednog koji traje tri sekunde , 1.000 puta duže od prosjeka), piše mailonline.com