Novu teoriju iznijela je dr. Michelle Thaller, istraživačica u američkom Centru za svemirske letove Goddard. Kaže da su ‘mogući znakovi života‘ već viđeni unutar atmosfere ispunjene ugljičnim dioksidom, dodajući da je bila potpuno sigurna da život negdje postoji.‘
– Vidimo moguće znakove života u atmosferi Venere, rekla je dr. Thaller u intervjuu za The Sun.
– Nisam očekivala Veneru. Venera je sada jedna od od onih lokacija gdje vidimo nešto u atmosferi što izgleda kao da su mogle proizvesti bakterije.
Venera se često opisuje kao ‘Zemljin blizanac‘ zbog slične veličine i strukture.
Ali njihovi uvjeti ne mogu biti različitiji, jer astronomi vjeruju da bi bilo nemoguće da ljudi postoje na Veneri. Smještena 107 milijuna kilometara od Sunca, Venera je najtopliji planet u našem solarnom sustavu, neke temperature čak mogu rastopiti olovo.
Njegova atmosfera – sastavljena od sumporne kiseline i ugljičnog dioksida – također pridonosi negostoljubivoj situaciji, izazivajući “efekt staklenika” koji sprječava da toplina pobjegne u prostor u pozadini.
Unatoč tome, znanstvenici su dugo raspravljali mogu li Venerini oblaci ugostiti mikrobne oblike života koji mogu preživjeti bez sumpora, metana i željeza. Mnogi teoretiziraju da je fotosinteza moguća na površini planeta jer Venera prima dovoljno sunčeve energije da probije kroz svoje guste oblake.
Međutim, profesor Dominic Papineau, astrobiolog sa Sveučilišta u Londonu, vjeruje da je stavove dr. Thaller ‘teško pretvoriti u realističnu hipotezu‘.
Govoreći za MailOnline, objasnio je: – Da bi se odvijale kemijske reakcije povezane s životom, neophodna je tekuća voda. Stoga, da bismo pronašli izvanzemaljski život, moramo pronaći tekuću vodu, a da bismo pronašli izvanzemaljske fosile potrebno je pronaći sedimentne stijene koje su u prošlosti bile povezane s tekućom vodom.
Iz ovog razloga je teško postaviti realističnu hipotezu o životu na Veneri, jer je njena površina prevruća, iako je Venera možda imala tekuću vodu u svojoj prošlosti.
– Međutim, problem s mogućim fosilnim zapisima na Veneri je široko rasprostranjeni vulkanizam za koji se čini da je prekrio većinu površine planeta u posljednjih nekoliko stotina milijuna godina.
Ipak, i profesor Papineau i dr. Thaller slažu se da bi ledeni mjeseci našeg sunčevog sustava također mogli biti mjesta potencijalnog života mikroba.
NASA sugerira da postoji 290 ‘tradicionalnih Mjeseca‘ u našem Sunčevom sustavu – ne uključujući 462 manja asteroida i manje planete. – Vjerojatnije je da bismo mogli pronaći izvanzemaljski život i/ili fosile na Marsu i na ledenim mjesecima vanjskog Sunčevog sustava, nastavio je profesor Papineau.
– To je zato što tekuća voda postoji na tim planetarnim tijelima, uključujući i led na južnom polu Marsa. Mars i ledeni mjeseci također imaju geološki zapis koji bi mogao sačuvati fosile, kazao je, piše Daily Mail.