IT

Zagonetna nova egzoplaneta razbija teoriju o formiranju planeta?

Zagonetna egzoplaneta TOI-332b, koju su otkrili astronomi, ima nevjerovatno gusto jezgro, čime se dovode u pitanje trenutne teorije o formiranju planeta

FOTO: NASA
FOTO: NASA

Zbunjujuća egzoplaneta označena sa TOI-332b, nalazi se unutar takozvane neptunske pustinje, a njene fizičke karakteristike i orbitalna distanca u odnosu na matičnu zvijezdu teško su objašnjive u skladu sa važećim teorijama o nastanku planeta.

Astrofizičar Ares Ozborn sa Univerziteta Vorvik u Velikoj Britaniji, rekao je da TOI-332b ima neuobičajeno visoku gustinu i izuzetno kratak period rotacije. Ta egzoplaneta smještena je u tzv. neptunskoj pustinji, regionu u kom nema ili ima veoma malo egzoplaneta veličine Neptuna u blizini zvijezda domaćina, prenio je It mixer.

TOI-332b, pronađen u orbiti oko narandžaste patuljaste zvijezde udaljene 727 svjetlosnih godina od Zemlje, 3,2 puta je veći od naše planete i napravi krug oko svoje zvijezde za 18,72 sati.Već samo ta svojstva učinila bi TOI-332b interesantnim, ali postoji još nešto. Gravitacijski uticaj na zvijezdu domaćina omogućio je naučnicima da izmjere masu te egzoplanete, koja iznosi 57,2 Zemljinih masa. Naš Neptun, poređenja radi, ima 17,15 Zemljinih masa.

Ova planeta ima gustinu od 9,6 grama po kubnom centimetru, što je gušće od čelika. To je jedna od najgušćih masa egzoplaneta sličnih Neptunu dosad otkrivenih. Sam Neptun ima gustinu od 1,64 grama po kubnom centimetru, a Zemlja 5,51 gram.

Visoka gustina ukazuje na veliko čelično jezgro, zajedno sa stjenovitim plaštom i tankom vodonično-helijumskom atmosferom. Misterija je i zašto ne postoji veća atmosfera, slično Jupiteru, niti se zna gde je nestala.

Potencijalna objašnjenja šta se dogodilo sa atmosferom uključuju fotoisparavanje, migraciju planeta, unutrašnje zagrijevanje ili veliki sudar s drugim nebeskim tijelom. Međutim, te hipoteze zahtjevaju dalja istraživanja.

Ova neobična planeta testira ono što trenutno razumijemo o formiranju planeta, a kako takvo džinovsko jezgro postoji bez gasovitog omotača, ostaje pitanje bez odgovora, ističu autori studije, koja je prihvaćena za objavljivanje u časopisu britanskog Kraljevskog astronomskog društva, prenosi „ScienceAlert“.