Magazin

Da li pospanost poslije obroka može da ukaže na neki zdravstveni problem

Pospanost poslije obroka najčešće se javlja posle konzumiranja obilnog i začinjenog jela.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH
Ilustracija

Umor ili pospanost poslije obroka stručno se zove postprandijalna somnolencija. Tokom jela veći je pritisak krvi na organe za varenje, kako bi što bolje preradili hranu. Do mozga stižu manje od uobičajenih količina krvi i zato nam se spava ili smo umorni.

Fiziološka reakcija tijela

Pospanost poslije obroka je normalna fiziološka reakcija tela i kod većine osoba ne stvara probleme, osim ako poslije ručka imamo dosta radnih obaveza.

Organizam poslije obroka produkuje više neurotransmitera serotonina koji utiče na san i raspoloženje. Stanje se dovodi u vezu i sa izborom namirnica i nije znak dijabetesa. Stručnjaci, ipak, savjetuju da se konsultujemo sa ljekarom, posebno ako je postprandijalna somnolencija učestala i ako se javlja i poslije dobro izbalansiranog obroka. Predijabetes i dijabetes su poremećaji metabolizma koji se ne ispoljavaju na vrijeme i uvijek jasnim simptomima bolesti.

Pospanost poslije obroka i djelovanje oreksina

Studija, grupe autora, objavljena u časopisu The Journal Medical Hypothesis 2004. godine objašnjava pospanost posle obroka postojanjem oreksina – neuropeptida u hipotalamusu. Oreksin je važan za održavanje budnosti, zapaža se da osobe sa narkolepsijom i drugim poremećajima sna imaju manji broj neurona zaduženih za proizvodnju oreksina.

Konzumacija hrane deluje i na lučenje melotonina koji izaziva osećaj pospanosti. Autori studije iz 2004. godine tvrde da osećaj pospanosti posle obroka izazivaju oreksini, melatonin i centralna aktivacija vagus nerva.

U maloj studiji zdrave osobe su konzumirale obroke bogate ugljenim hidratima i visokim sadržajem masnoća. Zapaženo je da je grupa koja je unosila veće količine ugljenih hidrata bila pospanija posle obroka.

Ćuretina i mlijeko za „laku noć“?

Prema jednoj teoriji, proteini koji sadrže triptofan, kao što su mleko, ćuretina, jaja deluju na jače produkovanje serotonina. Veruje se i da namirnice bogate ugljenim hidratima mogu uticati na pojačano lučenje serotonina. Autori ove teorije smatraju da triptofan i serotonin ne deluju direktno na osećaj pospanosti. Neuropeptidi ili signali sitosti aktiviraju centre za spavanje u mozgu i izazivaju pospanost.

Dijabetes je doživotna bolest

Dijabetes je doživotna bolest koja se manifestuje povišenim nivoom šećera u krvi. Ukoliko se šećer ne kontroliše moguće je da dođe do oštećenja krvnih sudova, nerava, organa i ozbiljnih komplikacija. Dijabetest tipa 2 uglavnom je posledica loših životinih navika i na samom početku bolesti nije praćen jasnim simptomima.

Prema smjernicama Svetske zdravstvene organizacije, dijabetes je stanje kada je glikemija posle 10 sati uzdržavanja od hrane veća od 7.0 mmol/L. Referentne vrednosti jutarnje glikemije na prazan stomak su 3,6 do 6,1 mmol/L. Dobra vest je da se predijabetes koji prethodi dijabetesu može lako sprečiti fizičkom aktivnošću, pa čak i blagim gubitkom prekomerne telesne težine.

Koje su vrijednosti glukoze poslije jela?

Stručnjaci navode da osećaj umora i pospanosti posle obroka može biti simptom dijabetesa, ali samo ako osećamo i druge simptome dijabetesa. Nemaju svi pacijenti sa dijabetesom iste simptome, ali većina će imati pojačanu potrebu za mokrenjem, jak osećaj žeđi, gladi, umora. Moguć je i zamagljen vid, slabije zarastanje rana, osećaj peckanja i utrnulosti šaka i stopala. Na vreme postavljena dijagnoza dijabetesa i dobra terapija mogu sprečiti ozbiljne komplikacije.

Kod osoba koje nemaju dijabetes glukoza (šećer u krvi) porašće posle jela, ali neće preći vrednosti veće od 7.78 mmol/L.

Kod osoba koje imaju predijabetes ili dijabetes glukoza će biti veća od 7.78 mmol/L.

Kada je potrebno da potražimo stručni savjet?

Pospanost poslije obroka uočava se posle konzumacije obilnih obroka, upotrebe alkohola, nekih lijekova, Moguće je da će postprandijalnu somnolenciju imati i hronični bolesnici, osobe koje malo spavaju.

Ukoliko se pospanost posle obroka često javlja potrebno je da potražimo stručni savjet, posebno ako osjećamo neke od simptoma dijabetesa ili patimo od nesanice. U slučaju da posle obroka sa velikim sadržajem ugljenih hidrata, konzumiramo i kolač, dolazi do naglog povećanja nivoa šećera u krvi. Učestao umor posle jela može biti signal ozbiljnih poremećaja. Osobe koje nisu u stanju da pravilno metabolišu ugljene hidrate imaju i visok nivo insulina u krvi usled čega dolazi do pada energije.

Prihvati notifikacije