Prema istraživanju objavljenom u The Journal of Infectious Diseases, osobe u dobi od 50 i više godina koje su imali čak i blagi slučaj gripe imaju dvostruko veći rizik od srčanog ili ishemijskog moždanog udara unutar dvije sedmice nakon infekcije. Ta se vjerovatnost učetverostručila kod osoba s već postojećim zdravstvenim problemima koji su imali teški slučaj gripe, pri čemu njihov rizik traje do dva mjeseca nakon infekcije.
Ipak, ovo nije prvi put da su istraživači otkrili ovu vezu. Prema studij iz 2020. koju je proveo Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, u kojoj je učestvovalo više od 80.000 odraslih osoba hospitaliziranih s gripom, jedan od osam pacijenata (gotovo 12 %) imao je akutni srčani događaj, kao što je akutno zatajenje srca ili akutna ishemijska bolest srca. Također, istraživači su 2018. otkrili značajnu povezanost između gripe i akutnog infarkta miokarda (poznatije kao srčani udar) te da su odrasli imali šest puta veću vjerovatnost da će doživjeti srčani udar unutar jedne sedmice nakon što su imali gripu.
Infekcije za koje se čini da pogađaju samo jedan dio tijela zapravo imaju tendenciju pogoditi više dijelova, kaže za Yahoo Life dr. Gregory Katz, asistent na Odsjeku za kardiologiju na NYU Langone Health.
“Gripa može imati direktne i indirektne učinke na srce. Kada je riječ o direktnim učincima, postoji mogućnost da virus gripe ili zapravo bilo koja vrsta virusa uzrokuje upalu srčanog mišića, što se zove miokarditis. Također može uzrokovati upalu oko ovojnice srca poznatije kao perikarditis”, objašnjava Katz.
Dr. Majid Basit, kardiolog s Memorial Hermann u Houstonu, kaže da u nekim slučajevima, virus gripe također može izravno zaraziti srčane stanice, što dovodi do oslabljene funkcije srca i zatajenja srca.
Što se tiče indirektnih učinaka, Katz objašnjava da imunološki sistem radi prekovremeno u borbi protiv virusne infekcije. Basit dodaje da infekcija gripom izlaže tijelo golemom stresu koji može dovesti do pucanja naslaga holesterola, što dovodi do srčanog udara.
“I kod moždanog i srčanog udara pucaju naslage holesterola, ali se kod moždanog udara to događa u krvnim žilama koje opskrbljuju mozak”, objašnjava Basti.
Virusna infekcija također može utjecati na nivo krvnog pritiska što predstavlja još jedan faktor rizika koji može izazvati srčani i moždani udar.
“Kod težih respiratornih infekcija, razina kisika može postati niska, a krvni pritisak može postati ili previsok ili prenizak. A te promjene također mogu pridonijeti povećanom stresu na srce”, kaže dr. Jim Liu, kardiolog s Ohio State Wexner Medical Center.
I dob i zdravstveno stanje također igraju ključnu ulogu u ovoj vezi. Basti napominje da su ljudi sa slabim srcem ili već postojećom srčanom bolesti skloniji srčanom udaru zbog gripe, dok su stariji pod još većem rizikom.
Preventivnim mjerama možete spriječiti gripu, ali i poboljšati zdravlje svog kardiovaskularnog sistema. Katz kaže da prakticiranje zdravog načina života tijekom cijele godine može biti vrlo učinkovita strategija.
“Zdravo se hranite, redovno vježbajte, ne pušite, održavajte zdravu težinu, smanjite nivo stresa i dobro spavajte. Ove su strategije uvijek dobar savjet jer u pravilu zdraviji ljudi koji dobiju gripu obično imaju blaži oblik bolesti”, savjetuje Katz.
Basit objašnjava da se gripa širi kapljičnim putem, odnosno kihanjem i kašljanjem pa preporučuje nošenje maske i često pranje ruku, osobito nakon dodirivanja stvari u prostorima koje koristi više ljudi, poput kvaka.
I na kraju, sva tri kardiologa potiču rutinske vakcinacije, što uključuje godišnju vakcinaciju protiv gripe.
“Kod ljudi s kardiovaskularnim bolestima ili onih koji su pod visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, pokazalo se da vakcina protiv gripe pomaže smanjiti rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija od gripe”, dodaje Liu.